" IZVJEŠTAJ CENTRALNE OBAVJEŠTAJNE AGENCIJE (CIA)

O BOSNI I HERCEGOVINI"

U okviru inauguriranja službene WEB stranice Obavještajno sigurnosne / bezbjednosne agencije BiH, u prilici smo prezentirati izvještaj o Bosni i Hercegovine, jedne od vodećih i najuglednijih obavještajnih službi u svijetu - američke CIA-e.

* * *

Izvještaj Centralne obavještajne agencije o Bosni i Hercegovini - Šta CIA-e zna o Bosni i Hercegovini - Većina podataka CIA-e o BiH do sada nepoznata - Svi podaci su primjer šta trebaju raditi buduće statističke i institucije mjeriteljstva u BiH, počevši od zaraženih i oboljelih od AIDS-a, pa do starosti stanovništva - U okviru ove informacije nalazi se i originalni tekst Izvještaja na engleskom jeziku.

Centralna obavještajna agencija SAD - CIA - u svome izvještaju o Bosni i Hercegovini, koji je objavljen početkom novembra 2004. godine, iznijela je niz podataka o Bosni i Hercegovini koji do sada nisu bili poznati ovdje, ili nisu bili sakupljeni na jednom mjestu.

U ovom izvještaju su obrađeni i statistički prikazani gotovo svi segmenti života u našoj zemlji, sa posebnim osvrtom na privrednu i političku situaciju u BiH. Ovaj izvještaj, sasvim sigurno, može poslužiti kao primjer domaćim institucijama, koje bi trebale da se bave prikupljanjem i obradom statističkih podataka, kako da to rade, a također može biti koristan priručnik onima koji imaju namjeru putovati, ulagati ili na neki drugi način posjetiti BiH.

Ekonomija: U Izvještaju se navodi da je nakon rata, u periodu od 1996. do 1999. odine, došlo do osjetnog oporavka privrede u našoj zemlji, ali da je taj rast usporen u posljednje četiri godine. "Proces privatizacije teče sporo. Proces preustroja bankarskog sektora bio je uspješan, čime je uspješno zamijenjen komunistički način platnog prometa", navodi se u Izvještaju.

Kao jedan od pozitivnih primjera navodi se izuzetno efikasno funkcioniranje Centralne banke BiH, za koju se kaže da je u vrlo kratkom periodu uspjela stabilizirati monetarni sistem naše zemlje. "BiH je primila kao pomoć značajna međunarodna sredstava u procesu rekonstrukcije i u obliku humanitarne pomoći, no ova zemlja će morati da se pripremi na eru u kojoj će te pomoći biti sve manje", stoji u Izvještaju.

Prema podacima CIA-e, društveni proizvod - GDP je u 2003. godini imao stopu rasta od 3,5 odsto. Bruto društveni proizvod po glavi stanovnika je u istoj godini iznosio 6.100 dolara. U ovom izvještaju navedena je i struktura GDP u odnosu na stepen učestvovanja industrijskih grana u njemu. Tako se navodi da na poljoprivredu u ukupnom GDP otpada 13 odsto, na industriju 40,9 odsto, dok sektor usluga u ukupnom GDP učestvuje sa 46,1 odsto. Stopa inflacije je u protekloj godini iznosila 0,9 odsto.

CIA navodi podatak da ukupna radna snaga u našoj zemlji iznosi nešto više od milion ljudi, ali im nije poznata njihova struktura po industrijskim granama. Stopa nezaposlenosti iznosi 40 odsto. Prema ovom izvještaju ukupni budžeti vlada sa različitih nivoa vlasti u BiH iznose 3.271 milijardi dolara. Stepen rasta industrijske proizvodnje iznosi 5,5 odsto godišnje.

Ukupno izvozimo 1.28 milijardi dolara robe, dok nam uvoz iznosi 4.7 milijardi dolara. Ukupan trgovinski deficit iznosi više od 2 milijarde dolara godišnje. Najviše izvozimo u Italiju (29 odsto), Hrvatsku (18,5 odsto), Njemačku (17,3 odsto), Austriju (9,3 odsto) i Sloveniju (6,7 odsto). Najviše uvozimo iz Hrvatske (24,3 odsto), Slovenije (15,5 odsto), Njemačke (13,6 odsto), Italije (12 odsto), Mađarske (7,6 odsto), te Austrije (6,6 odsto).

Ukupne finansijske rezerve naše zemlje, što u zlatu, što u stranim valutama, iznose 1.796 milijardi dolara, istovremeno vanjski dug BiH iznosi 3,5 milijardi dolara", kaže se u ovom Izvještaju.

Komunikacije: U protekloj godini, stoji u Izvještaju, u BiH je postojalo ukupno 938.000 fiksinih telefonskih linija, dok je broj mobitela prešao brojku od milion aparata. Vezano za sektor telekomunikacija, u Izvještaju se navodi kako je potrebno izvršiti moderniziranje i proširenje kapaciteta, jer su mnoga urbana područja ispod prosjeka u odnosu na druge zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije. Ukupan broj internet korisnika u 2002. godini iznosio je 100.000, stoji u Izvještaju.

Ukupna dužina pruga u BiH iznosi 1.021 kilometar, od toga je elektrificirano 795 kilometara.

Stanovništvo: Prema podacima CIA, u BiH živi nešto više od 4 miliona ljudi. Pored ukupnog broja stanovništva u Izvještaju se nalazi i iscrpna struktura ove populacije. Tako se navodi da od ukupnog broja stanovništva, najveći dio 70,6 odsto čini starosna grupa od 15 do 64 godine, dok 18,9 odsto otpada na dob od 0 do 14 godina, a 0,5 odsto stanovništva ima više od 65 godina. Prosječna starost stanovništva u BiH iznosi 35,9 godina.

Na hiljadu stanovnika ukupno se rađa prosječno nešto više od dvanaestoro djece, dok broj umrlih na hiljadu stanovnika iznosi prosječno više od osam ljudi.

Smrtnost djece iznosi 21,88 na hiljadu živorođenih i puno je izraženija kod muške djece, kod koje iznosi 24,5, dok je kod ženske djece 19 smrti na hiljadu živorođenih.

Ukupno 0,1 odsto stanovništva je zaraženo virusom HIV-a.

Etnička struktura, stoji u ovom Izvještaju, je slijedeća: najviše je Bošnjaka 48 odsto, Srba ima 37,1 odsto, Hrvata 14,3 odsto, dok je ostalih 0,6 odsto. Religijska struktura ne podudara se sa nacionalnom pripadnošću. Tako stoji da najviše ima muslimana 40 odsto, pravoslavaca 31 odsto, katolika 15 odsto, a ostalih čak 14 odsto, navodi se u Izvještaju CIA-e SAD.

Htjeli veliku Srbiju: U uvodnom dijelu u kojem se govori o procesu osamostaljivanja BiH daje se slijedeće viđenje tog procesa: "BiH je proglasila nezavisnost 3. marta 1992. godine, nakon referenduma o nezavisnosti koji je bio bojkotiran od strane bosanskih Srba. Bosanski Srbi (podržani od susjedne Srbije i Crne Gre) odgovorili su oružanom otporom sa namjerom da Republiku BiH podijele po etničkom osnovu, te da je priključe područjima pod kontrolom Srba i da na taj način formiraju veliku Srbiju", kaže se u Izvještaju.

Granice i pregovori: Ukupne granice BiH iznose 1.459 kilometara. Od toga granica sa R Hrvatskom se proteže 932 kilometra, dok sa Srbijom i Crnom Gorom iznosi 527 kilometara. U Izvještaju se navodi da ove granice još uvijek nisu definitivno dogovorene među ovim zemljama, te da se pregovara o nekim dijelovima uz rijeku Drinu, sa Srbijom i Crnom Gorom, kao i u regionu Kostajnice, sa Hrvatskom.

Sto umrlih od AIDS-a do 2001. godine: U izvještaju se navodi da je do 2001. godine u našoj zemlji zvanično i tačno zabilježeno 100 smrtnih slučajeva koji su prouzrokovani virusom HIV-a.

Koliko imamo radio-prijemnika: O koliko se opširnom Izvještaju radi najbolje govori slijedeći podatak u kojem se iznosi broj radio-prijemnika u našoj zemlji. Ukupno ih je 1997. godine bilo 940.000.

Putevi: Ukupna dužina puteva u BiH je 21.846 kilometara, a kada su u pitanju vodeni putevi rijeka Sava je otvorena za brodove, ali je plovidba ograničena zbog nepostojanja ugovora sa susjednim državama. Kao luke se navode Bosanska Gradiška, Bosanski Brod, Bosanski Šamac, Brčko i Orašje. Zračnih luka ima ukupno 27 stoji u izvještaju, a heliodroma 5. BiH ima 170 kilometara cjevovoda za transport plina i 9 km cjevovoda za transport nafte.

Vojska: Vojne snage se sastoje od Vojske Federacije i Vojske RS. Minimalna starost za služenje vojnog roka je 19 godina. Raspoloživa vojna snaga koja se može mobilizirati u slučaju rata je 1.133.847 ljudi, dok se trenutno u vojnoj službi nalazi 30.130 ljudi.

Opasnost od zemljotresa: Kao prirodna nepogoda od koje u našoj zemlji prijeti najveća opasnost navode se razorni zemljotresi.

Elektropotencijal: Interesantni su podaci koji se navode o proizvodnji električne energije. Tako se kaže da ukupna proizvodnja ovoga energenta u BiH iznosi 9.979 milijardi kilovat sati. Od toga se korištenjem fosilnih goriva dobiva 53,5 odsto, dok se ostatak proizvodi korištenjem hidropotencijala. Ukupno se od ovoga u našoj zemlji troši 8.116 milijardi kolovat sati, dok se izvozi 2.569 milijardi kilovat sati. Interesantno je da naša zemlja, prema ovom izvještaju, uvozi 1.405 milijardi kilovat sati struje. Prema ovome Izvještaju, dnevna potrošnja nafte u našoj zemlji iznosi 20.000 barela, što iznosi nešto više od tri miliona litara dnevno.

Izvozimo najviše drvo i metale: U ukupnoj strukturi izvoza najviše su zastupljeni metali, odjeća, te drvo i proizvodi od drveta. Kada je riječ o uvozu, najviše se uvoze mašine i oprema, hemikalije, gorivo i hrana, tvrdi se u Izvještaju.

Ekologija: Kao problemi u zagađivanju okoline navode se zagađenje zraka kao rezultat velikog broja metaloprerađivačkih industrijskih objekata. Također, u Izvještaju stoji da je usljed ratnih dešavanja došlo do zagađenja vodenih potencijala i uništavanja šuma.

Žene žive duže od muškaraca: Prosječna starost stanovništva iznosi 75,57 godina. Žene u prosjeku žive znatno duže od muškaraca, naime prosječna starost u ovoj populaciji iznosi 75,51 godina, dok ona kod muškaraca iznosi 69,82. godine.

Tačno glasanje nacija: U Izvještaju se nalaze i veoma iscrpni podaci o političkom ustrojstvu i načinu na koji se biraju predstavnici, kako u državnim, tako i u entitetskim organima vlasti. Tako se može pročitati koliko je koji član Predsjedništva dobio glasova od ukupnog broja glasova naroda iz čijeg je reda izabran. Dragan Čović je osvojio ukupno 61,5 odsto glasova Hrvata, Sulejman Tihić 37 odsto od ukupnog broja bošnjačkih glasova, dok je smijenjeni član Predsjedništva BiH Mirko Šarović osvojio ukupno 35,5 odsto srpskih glasova, navodi se u Izvještaju.

Sve partije i lideri: U Izvještaju se nabrajaju sve veće političke partije u BiH, kao i njihovi predsjednici, što je podatak koji je gotovo nemoguće na jednom mjestu pronaći u našoj zemlji.

BiH član 39 međunarodnih organizacija: BiH, stoji u Izvještaju, član je ukupno 39 međunarodnih organizacija. Od toga u tri ima status posmatrača, u jednoj gosta, dok je u preostalih 35 ostvarivala punopravno članstvo, navodi se u Izvještaju.

Ustavni sud BiH: U Izvještaju se, također, navodi i način izbora sudija u Ustavni sud BiH. "Ustavni sud se sastoji od devet članova. Četiri člana, po dva Bošnjaka i Hrvata bira Parlament F BiH, dok dvojicu srpskih članova bira Narodna skupština RS. Preostalu trojicu članova koji nisu državljani BiH, bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava pri Vijeću Evrope", pojašnjeno je u Izvještaju.

Pritisci na stranke i lidere: Jedan od podataka koji nije poznat CIA-e jeste stepen i jačina pritisaka na političke stranke i njihove lidere. Međutim, u ovom Izvještaju nigdje se ne navodi da takvih pritisaka nema.

Crno tržište je tajna: Interesantno je da se u Izvještaju kaže da su statistički podaci u BiH veoma ograničeni. "Najveći problem, kada je riječ o statističkim podacima, odnosi se na činjenicu da oni ne obuhvataju najveći dio aktivnosti koje se sprovode na crnom tržištu", kaže se u Izvještaju.

Zemlja podijeljena entitetima: Posebno interesantnom se čini napomena vezana za ustrojstvo BiH, u kojoj jasno stoji da je zemlja podijeljena (eng. divided) na bošnjačko-hrvatsku Federaciju i Republiku Srpsku.