" IZVJEŠĆE CENTRALNE OBAVJEŠTAJNE AGENCIJE (CIA)

O BOSNI I HERCEGOVINI"

U okviru inauguriranja službene WEB stranice Obavještajno sigurnosne agencije BiH, u prilici smo prezentirati izvješće o Bosni i Hercegovine, jedne od vodećih i najuglednijih obavještajnih službi u svijetu - američke CIA-e.

* * *

Izvješće Centralne obavještajne agencije o Bosni i Hercegovini - Što CIA zna o Bosni i Hercegovini - Većina podataka CIA-e o BiH do sada nepoznata - Svi podaci su primjer što trebaju raditi buduće statističke i institucije mjeriteljstva u BiH, počevši od zaraženih i oboljelih od AIDS-a, pa do starosti stanovništva - U okviru ove informacije nalazi se i originalni tekst Izvješća na engleskom jeziku.

Centralna obavještajna agencija SAD - CIA - u svome izvješću o Bosni i Hercegovini, koji je objavljen početkom studenog 2004. godine, iznijela je niz podataka o Bosni i Hercegovini koji do sada nisu bili poznati ovdje, ili nisu bili sakupljeni na jednom mjestu.

U ovom izvješću su obrađeni i statistički prikazani gotovo svi segmenti života u našoj zemlji, sa posebnim osvrtom na gospodarsko i političko stanje u BiH. Ovo izvješće, sasvim sigurno, može poslužiti kao primjer domaćim institucijama, koje bi se trebale baviti prikupljanjem i obradom statističkih podataka, kako to raditi, a također može biti koristan priručnik onima koji imaju namjeru putovati, ulagati ili na neki drugi način posjetiti BiH.

Ekonomija: U Izvješću se navodi da je nakon rata, u periodu od 1996. do 1999. odine, došlo do osjetnog oporavka gospodarstva u našoj zemlji, ali da je taj rast usporen u posljednje četiri godine. "Proces privatizacije teče sporo. Proces preustroja bankarskog sektora bio je uspješan, čime je uspješno zamijenjen komunistički način platnog prometa", navodi se u Izvješću.

Kao jedan od pozitivnih primjera navodi se izuzetno efikasno funkcioniranje Centralne banke BiH, za koju se kaže da je u vrlo kratkom periodu uspjela stabilizirati monetarni sustav naše zemlje. "BiH je primila kao pomoć značajna međunarodna sredstava u procesu rekonstrukcije i u obliku humanitarne pomoći, no ova zemlja će se morati pripremiti na eru u kojoj će te pomoći biti sve manje", stoji u Izvješću.

Prema podacima CIA-e, društveni proizvod - GDP je u 2003. godini imao stopu rasta od 3,5 posto. Bruto društveni proizvod po glavi stanovnika je u istoj godini iznosio 6.100 dolara. U ovom izvješću navedena je i struktura GDP u odnosu na stupanj udjela industrijskih grana u njemu. Tako se navodi da na poljodjelstvo u ukupnom GDP otpada 13 posto, na industriju 40,9 posto, dok sektor usluga u ukupnom GDP sudjeluje sa 46,1 posto. Stopa inflacije je u protekloj godini iznosila 0,9 posto.

CIA navodi podatak da ukupna radna snaga u našoj zemlji iznosi nešto više od milijun ljudi, ali im nije poznata njihova struktura po industrijskim granama. Stopa nezaposlenosti iznosi 40 posto. Prema ovom izvješću, ukupni proračuni vlada sa različitih razina vlasti u BiH iznose 3,271 milijardi dolara. Stupanj rasta industrijske proizvodnje iznosi 5,5 posto godišnje.

Ukupno izvozimo 1,28 milijardi dolara robe, dok nam uvoz iznosi 4,7 milijardi dolara. Ukupan trgovinski deficit iznosi više od 2 milijarde dolara godišnje. Najviše izvozimo u Italiju (29 posto), Hrvatsku (18,5 posto), Njemačku (17,3 posto), Austriju (9,3 posto) i Sloveniju (6,7 posto). Najviše uvozimo iz Hrvatske (24,3 posto), Slovenije (15,5 posto), Njemačke (13,6 posto), Italije (12 posto), Mađarske (7,6 posto), te Austrije (6,6 posto).

Ukupne financijske rezerve naše zemlje, što u zlatu, što u stranim valutama, iznose 1,796 milijardi dolara, istodobno vanjski dug BiH iznosi 3,5 milijardi dolara", kaže se u ovom Izvješću.

Komunikacije: U protekloj godini, stoji u Izvješću, u BiH je postojalo ukupno 938.000 fiksinih telefonskih linija, dok je broj mobitela prešao brojku od milijun aparata. Vezano za sektor telekomunikacija, u Izvješću se navodi kako je potrebno izvršiti modernizaciju i proširenje kapaciteta, jer su mnoga urbana područja ispod prosjeka u odnosu na druge zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije. Ukupan broj internet korisnika u 2002. godini iznosio je 100.000, stoji u Izvješću.

Ukupna dužina pruga u BiH iznosi 1.021 kilometar, od toga je elektrificirano 795 kilometara.

Stanovništvo: Prema podacima CIA, u BiH živi nešto više od 4 milijuna ljudi. Pored ukupnog broja stanovništva u Izvješću se nalazi i iscrpna struktura ove populacije. Tako se navodi da od ukupnog broja stanovništva, najveći dio 70,6 posto čini starosna skupina od 15 do 64 godine, dok 18,9 posto otpada na dob od 0 do 14 godina, a 0,5 posto stanovništva ima više od 65 godina. Prosječna starost stanovništva u BiH iznosi 35,9 godina.

Na tisuću stanovnika ukupno se rađa prosječno nešto više od dvanaestoro djece, dok broj umrlih na tisuću stanovnika iznosi prosječno više od osam ljudi.

Smrtnost djece iznosi 21,88 na tisuću živorođenih i puno je izraženija kod muške djece, kod koje iznosi 24,5, dok je kod ženske djece 19 umrlih na tisuću živorođenih.

Ukupno 0,1 posto stanovništva je zaraženo virusom HIV-a.

Etnička struktura, stoji u ovom Izvješću, je sljedeća: najviše je Bošnjaka 48 posto, Srba ima 37,1 posto, Hrvata 14,3 posto, dok je ostalih 0,6 posto. Religijska struktura ne podudara se sa nacionalnom pripadnošću. Tako stoji da najviše ima muslimana 40 posto, pravoslavaca 31 posto, katolika 15 posto, a ostalih čak 14 posto, navodi se u Izvješću CIA-e SAD.

Htjeli veliku Srbiju: U uvodnom dijelu u kojem se govori o procesu osamostaljivanja BiH daje se sljedeće viđenje tog procesa: "BiH je proglasila neovisnost 1. ožujka 1992. godine, nakon referenduma o neovisnosti koji je bio bojkotiran od strane bosanskih Srba. Bosanski Srbi (podržani od susjedne Srbije i Crne Gre) odgovorili su oružanim otporom sa namjerom da Republiku BiH podijele po etničkom kriteriju, te da je priključe područjima pod kontrolom Srba i da na taj način formiraju veliku Srbiju", kaže se u Izvješću.

Granice i pregovori: Ukupne granice BiH iznose 1.459 kilometara. Od toga granica sa R Hrvatskom se proteže na 932 kilometra, dok sa Srbijom i Crnom Gorom iznosi 527 kilometara. U Izvješću se navodi da ove granice još uvijek nisu definitivno dogovorene među ovim zemljama, te da se pregovara o nekim dijelovima uz rijeku Drinu, sa Srbijom i Crnom Gorom, kao i u regiji Kostajnice, sa Hrvatskom.

Sto umrlih od AIDS-a do 2001. godine: U Izvješću se navodi da je do 2001. godine u našoj zemlji službeno i točno zabilježeno 100 smrtnih slučajeva koji su prouzročeni virusom HIV-a.

Koliko imamo radio-prijemnika: O koliko se opširnom Izvješću radi najbolje govori slijedeći podatak u kojem se iznosi broj radio-prijemnika u našoj zemlji. Ukupno ih je 1997. godine bilo 940.000.

Putovi: Ukupna dužina putova u BiH je 21.846 kilometara, a kada su u pitanju vodeni putovi rijeka Sava je otvorena za brodove, ali je plovidba ograničena zbog nepostojanja ugovora sa susjednim državama. Kao luke se navode Bosanska Gradiška, Bosanski Brod, Bosanski Šamac, Brčko i Orašje. Zračnih luka ima ukupno 27 stoji u Izvješću, a heliodroma 5. BiH ima 170 kilometara cjevovoda za transport plina i 9 km cjevovoda za transport nafte.

Vojska: Vojne snage se sastoje od Vojske Federacije i Vojske RS. Minimalna starost za služenje vojnog roka je 19 godina. Raspoloživa vojna snaga koja se može mobilizirati u slučaju rata je 1.133.847 ljudi, dok se trenutno u vojnoj službi nalazi 30.130 ljudi.

Opasnost od potresa: Kao prirodna nepogoda od koje u našoj zemlji prijeti najveća opasnost navode se razorni potresi.

Elektropotencijal: Interesantni su podaci koji se navode o proizvodnji električne energije. Tako se kaže da ukupna proizvodnja ovoga energenta u BiH iznosi 9,979 milijardi kilovat sati. Od toga se korištenjem fosilnih goriva dobiva 53,5 posto, dok se ostatak proizvodi korištenjem hidropotencijala. Ukupno se od ovoga u našoj zemlji troši 8,116 milijardi kilovat sati, dok se izvozi 2,569 milijardi kilovat sati. Interesantno je da naša zemlja, prema ovom Izvješću, uvozi 1,405 milijardi kilovat sati struje. Prema ovome Izvješću, dnevna potrošnja nafte u našoj zemlji iznosi 20.000 barela, što iznosi nešto više od tri milijuna litara dnevno.

Izvozimo najviše drvo i metale: U ukupnoj strukturi izvoza najviše su zastupljeni metali, odjeća, te drvo i proizvodi od drveta. Kada je riječ o uvozu, najviše se uvoze strojevi i oprema, kemikalije, gorivo i hrana, tvrdi se u Izvješću.

Ekologija: Kao problemi u zagađivanju okoline navode se zagađenje zraka kao rezultat velikog broja metaloprerađivačkih industrijskih objekata. Također, u Izvješću stoji da je usljed ratnih dešavanja došlo do zagađenja vodenih potencijala i uništavanja šuma.

Žene žive dulje od muškaraca: Prosječna starost stanovništva iznosi 75,57 godina. Žene u prosjeku žive znatno dulje od muškaraca, naime prosječna starost u ovoj populaciji iznosi 75,51 godina, dok ona kod muškaraca iznosi 69,82 godina.

Točno glasovanje naroda: U Izvješću se nalaze i vrlo iscrpni podaci o političkom ustrojstvu i načinu na koji se biraju predstavnici, kako u državnim, tako i u entitetskim tijelima vlasti. Tako se može pročitati koliko je koji član Predsjedništva dobio glasova od ukupnog broja glasova naroda iz čijeg je reda izabran. Dragan Čović je osvojio ukupno 61,5 posto glasova Hrvata, Sulejman Tihić 37 posto od ukupnog broja bošnjačkih glasova, dok je smijenjeni član Predsjedništva BiH Mirko Šarović osvojio ukupno 35,5 posto srpskih glasova, navodi se u Izvješću.

Sve stranke i čelnici: U Izvješću se nabrajaju sve veće političke stranke u BiH, kao i njihovi predsjednici, što je podatak koji je gotovo nemoguće na jednom mjestu pronaći u našoj zemlji.

BiH član 39 međunarodnih organizacija: BiH, stoji u Izvješću, član je ukupno 39 međunarodnih organizacija. Od toga u tri ima status posmatrača, u jednoj gosta, dok je u preostalih 35 ostvarivala punopravno članstvo, navodi se u Izvješću.

Ustavni sud BiH: U Izvješću se, također, navodi i način izbora sudaca u Ustavni sud BiH. "Ustavni sud se sastoji od devet članova. Četiri člana, po dva Bošnjaka i Hrvata bira Parlament F BiH, dok dvojicu srpskih članova bira Narodna skupština RS. Preostalu trojicu članova koji nisu državljani BiH, bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava pri Vijeću Europe", pojašnjeno je u Izvješću.

Pritisci na stranke i čelnike: Jedan od podataka koji nije poznat CIA-i jeste stupanj i jačina pritisaka na političke stranke i njihove čelnike. Međutim, u ovom Izvješću nigdje se ne navodi da takvih pritisaka nema.

Crno tržište je tajna: Interesantno je da se u Izvješću kaže da su statistički podaci u BiH vrlo ograničeni. "Najveći problem, kada je riječ o statističkim podacima, odnosi se na činjenicu da oni ne obuhvaćaju najveći dio aktivnosti koje se provode na crnom tržištu", kaže se u Izvješću.

Zemlja podijeljena entitetima: Posebno interesantnom se čini napomena vezana za ustrojstvo BiH, u kojoj jasno stoji da je zemlja podijeljena (eng. divided) na bošnjačko-hrvatsku Federaciju i Republiku Srpsku.