
Reforma obavještajnih službi u Bosni i Hercegovini utvrđena je kao jedan od ključnih uvjeta za početak pregovora BiH sa Evopskom unijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Međunarodna zajednica tražila je da zakon o jedinstvenoj obavještajno-sigurnusnoj službi Parlament BiH usvoji što prije, a prve inicijative o tome uslijedile su 2002. godine nakon novembarske / studeni konferenciji u Londonu (Velika Britanija), kada je usvojena "Londonska deklaracija o organiziranom kriminalu na Balkanu".
Ta velika međunarodna konferencija o organiziranom kriminalu u jugoistočnoj Evropi, koju je upriličila britanska Vlada, pokazala je da se borba protiv organiziranog kriminala uvršćuje u prioritetne aktivnosti, kako država regiona, tako i međunarodne zajednice u ovom slučaju oličene u Evropskoj uniji. Takvo opredjeljenje tražilo je reformu sistema bezbjednosti i u BiH i u regionu u cjelini, a sve u pravcu što efikasnije i organiziranije borbe protiv prijetnji koje nosi međunarodni organizirani kriminal i terorizam.
Ovom Londonskom deklaracijom učesnici konferencije obavezali su se na borbu protiv organiziranog kriminala na njegovom izvorištu, u tranzitu odnosno u prekograničnim aktivnostima i konačno na samom odredištu, odnosno djelovanjem protiv kriminalaca iz regiona koji operiraju u stranim zemljama. Međunarodna zajednica će, stoji u ovom dokumentu, nastaviti da pruža pomoć kako bi se ostvarile obaveze koje su na skupu u Londonu preuzele zemlje regiona koje će zauzvrat morati da pruže opipljive rezultate.
Upravo to - opipljivi rezultati - sada se očekuju od Obavještajno sigurnosne / bezbjednosne agencije BiH koja je dobila značajno mjesto i u BiH, i u regionu, da u saradnji sa ostalim institucijama iz sistema bezbjednosti unutar BiH i van nje, odgovori nadleženostima koje su precizirali inostrani i domaći pravni eksperti, a zakonodavno tijelo realiziralo usvajanjem Zakona o obavještajno sigurnosnoj / bezbjedonsoj agenciji BiH čime je ova instutucija smještana u samo žarište unutarnjih, regionalnih i evropskih napora u borbi protiv kriminala i korupcije i uvođenju vladavine prava u regionu.
Formiranje OSA / OBA BiH
Dana 22. marta / ožujka 2004. godine, na osnovu člana
IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine,
na sjednici Predstavničkog i Doma naroda, usvojila je Zakon o obavještajno
- sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine. Ovaj zakon stupio je na snagu
osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine
br. 12, od 14.04.2004. godine.
Dakle, pomenutim Zakonom osnovana je Obavještajno sigurnosna / bezbjednosna
agencija Bosne i Hercegovine koja je odgovorna za prikupljanje, analiziranje
i distribuiranje obavještajnih podataka u cilju zaštite sigurnosti, uključujući
suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Bitno je naglasiti da Agencija obavlja svoj rad u skladu s odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući odredbe Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenih protokola, te međunarodne ugovore i sporazume koje je BiH potpisala ili im je pristupila.
Prema zakonskom rješenju, Agencija je civilna obavještajno-sigurnosna institucija koja ima status nezavisne administrativne organizacije Bosne i Hercegovine. Agencija ima status pravnog lica.
U sastav Agencije ušle su civilne obavještajno-sigurnosne institucije koje su ranije djelovale u entitetima - u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj. Zakonom je određeno da se na teritoriji Bosne i Hercegovine ne mogu osnivati ni djelovati nikakve druge civilne obavještajno-sigurnosne strukture.
Finansijska sredstva za rad Agencije u cjelini se obezbjeđuju iz državnog budžeta, u skladu sa zakonom koji regulira Trezor institucija Bosne i Hercegovine.
Sjedište Agencije je u Sarajevu, ulica Mehmeda Spahe 7.
Nadležnosti OSA / OBA BiH
Obavještajno sigurnosna / bezbjednosna agencija BiH odgovorna je za prikupljanje obavještajnih podataka u vezi s prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine, kako unutar, tako i van države. Agencija je odgovorna za analiziranje prikupljenih podataka i njihovo prenošenje ovlaštenim dužnosnicima i tijelama (najvši organi vlasti i njihovi predstavnici), kao i za prikupljanje i analiziranje i prenošenje obavještajnih podataka sa svrhom pružanja pomoći ovlaštenim službenim osobama, kako je difinirano zakonima o krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini, te ostalim mjerodavnim tijelima u BiH, kada je to potrebno radi suzbijanja prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine.
Zakonom su jasno definirane "prijetnje po sigurnost Bosne i Hercegovine". U tom kontekstu kao takve smatrat će se prijetnje suverenitetu, teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku, osnovama ekonomske stabilnosti BiH, kao i prijetnje po globalnu sigurnost koje su štetne po Bosnu i Hercegovinu (ali i za region, EU i svijet u cjelini).
Radi se o prijetnjama sa aspekta terorizma, uključujući međunarodni terorizam; prijetnjama sa aspekta špijunaže usmjerene protiv Bosne i Hercegovine ili štetne po sigurnost BiH na bilo koji drugi način; prijetnjama sa aspekta sabotaža usmjerenih protiv vitalne nacionalne infrastrukture Bosne i Hercegovine ili na drugi način usmjerenih protiv BiH; prijetnjama sa aspekta organiziranog kriminala usmjerenog protiv Bosne i Hercegovine ili štetnog po sigurnost BiH na bilo koji drugi način; prijetnjama sa aspketa trgovine drogama, oružjem i ljudima usmjerene protiv Bosne i Hercegovine ili štetne po sigurnost BiH na bilo koji drugi način; prijetnjama sa aspekta nezakonite međunarodne proizvodnje oružja za masovno uništenje, ili njihovih komponenti, kao i materijala i uređaja koji su potrebni za njihovu proizvodnju; prijetnjama sa aspekta nezakonite trgovine proizvodima i tehnologijama koje su pod međunarodnom kontrolom; prijetnjama sa aspekta radnji kažnjivih po međunarodnom humanitarnom pravu i prijetnjama sa aspekta djela organiziranog nasilja ili zastrašivanja nacionalnih ili vjerskih grupa u Bosni i Hercegovini.