
Reforma obavještajnih službi u Bosni i Hercegovini utemeljena
je kao jedan od ključnih uvjeta za početak pregovora BiH s Europskom unijom
o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Međunarodna zajednica tražila
je da zakon o jedinstvenoj obavještajno-sigurnusnoj službi Parlament BiH usvoji
što prije, a prve inicijative o tome uslijedile su 2002. godine nakon konferenciji
u studenom u Londonu (Velika Britanija), kada je usvojena "Londonska
deklaracija o organiziranom kriminalu na Balkanu".
Ta velika međunarodna konferencija o organiziranom kriminalu u jugoistočnoj
Europi, koju je upriličila britanska Vlada, pokazala je da se borba protiv
organiziranog kriminala uvrštava u prioritetne aktivnosti, kako država regija,
tako i međunarodne zajednice, u ovom slučaju oličene u Europskoj uniji. Takvo
opredjeljenje tražilo je reformu sustava sigurnosti i u BiH i u regiji u cjelini,
a sve u pravcu što efikasnije i organiziranije borbe protiv prijetnji koje
nose međunarodni organizirani kriminal i terorizam.
Ovom Londonskom deklaracijom sudionici konferencije obvezali su se na borbu
protiv organiziranog kriminala na njegovom izvorištu, u tranzitu odnosno u
prekograničnim aktivnostima i konačno na samom odredištu, odnosno djelovanjem
protiv kriminalaca iz regije koji operiraju u stranim zemljama. Međunarodna
zajednica će, stoji u ovom dokumentu, nastaviti pružati pomoć kako bi se ostvarile
obveze koje su na skupu u Londonu preuzele zemlje regije, a za uzvrat morat
će pružiti opipljive rezultate.
Upravo to - opipljivi rezultati - se očekuju od Obavještajno sigurnosne agencije
BiH koja je dobila značajno mjesto i u BiH, i u regiji, da u suradnji s ostalim
institucijama iz sustava sigurnosti unutar BiH i izvan nje, odgovori nadleženostima
koje su precizirali inozemni i domaći pravni eksperti, a zakonodavno tijelo
realiziralo usvajanjem Zakona o obavještajno sigurnosnoj agenciji BiH, čime
je ova instutucija smještana u samo žarište unutarnjih, regionalnih i europskih
napora u borbi protiv kriminala i korupcije i uvođenju vladavine prava u regiji.
Formiranje OSA BiH: Dana 22. ožujka 2004. godine, na osnovu članka IV.4.a)
Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na
sjednici Zastupničkog i Doma naroda, usvojila je Zakon o obavještajno sigurnosnoj
agenciji Bosne i Hercegovine. Ovaj zakon stupio je na snagu osmog dana od
dana objavljivanja u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine br. 12, od 14.04.2004.
godine.
Dakle, spomenutim Zakonom osnovana je Obavještajno sigurnosna agencija Bosne
i Hercegovine, koja je odgovorna za prikupljanje, analiziranje i distribuiranje
obavještajnih podataka u cilju zaštite sigurnosti, uključujući suverenitet,
teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Bitno je naglasiti da Agencija obavlja svoj rad sukladno odredbama Ustava
Bosne i Hercegovine, uključujući odredbe Europske konvencije o zaštiti ljudskih
prava i temeljnih sloboda i njenih protokola, te međunarodne ugovore i sporazume
koje je BiH potpisala ili im je pristupila.
Prema zakonskom rješenju, Agencija je civilna obavještajno-sigurnosna institucija
koja ima status neovisne administrativne organizacije Bosne i Hercegovine.
Agencija ima status pravne osobe.
U sastav Agencije ušle su civilne obavještajno-sigurnosne institucije koje
su ranije djelovale u entitetima - u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici
Srpskoj. Zakonom je određeno da se na teritoriji Bosne i Hercegovine ne mogu
osnivati ni djelovati nikakve druge civilne obavještajno-sigurnosne strukture.
Financijska sredstva za rad Agencije u cjelini se osiguravaju iz državnog
proračuna, sukladno zakonu koji regulira Trezor institucija Bosne i Hercegovine.
Sjedište Agencije je u Sarajevu, ulica Mehmeda Spahe 7.
Nadležnosti OSA / OBA BiH
Obavještajno sigurnosna agencija BiH odgovorna je za prikupljanje
obavještajnih podataka u svezi s prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine,
kako unutar, tako i izvan države. Agencija je odgovorna za analiziranje prikupljenih
podataka i njihovo prenošenje ovlaštenim dužnosnicima i tijelima (najviša
tijela vlasti i njihovi predstavnici), kao i za prikupljanje i analiziranje
i prenošenje obavještajnih podataka sa svrhom pružanja pomoći ovlaštenim službenim
osobama, kako je definirano zakonima o kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini,
te ostalim mjerodavnim tijelima u BiH, kada je to potrebno poradi suzbijanja
prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine.
Zakonom su jasno definirane "prijetnje po sigurnost Bosne i Hercegovine".
U tom kontekstu kao takve smatrat će se prijetnje suverenitetu, teritorijalnom
integritetu, ustavnom poretku, temeljima ekonomske stabilnosti BiH, kao i
prijetnje po globalnu sigurnost koje su štetne po Bosnu i Hercegovinu (ali
i za regiju, EU i svijet u cjelini).
Radi se o prijetnjama sa aspekta terorizma, uključujući međunarodni terorizam;
prijetnjama sa aspekta špijunaže usmjerene protiv Bosne i Hercegovine ili
štetne po sigurnost BiH na bilo koji drugi način; prijetnjama sa aspekta sabotaža
usmjerenih protiv vitalne nacionalne infrastrukture Bosne i Hercegovine ili
na drugi način usmjerenih protiv BiH; prijetnjama sa aspekta organiziranog
kriminala usmjerenog protiv Bosne i Hercegovine ili štetnog po sigurnost BiH
na bilo koji drugi način; prijetnjama sa aspekta trgovine drogama, oružjem
i ljudima usmjerene protiv Bosne i Hercegovine ili štetne po sigurnost BiH
na bilo koji drugi način; prijetnjama sa aspekta nezakonite međunarodne proizvodnje
oružja za masovno uništenje, ili njihovih komponenti, kao i materijala i uređaja
koji su potrebni za njihovu proizvodnju; prijetnjama sa aspekta nezakonite
trgovine proizvodima i tehnologijama koje su pod međunarodnom kontrolom; prijetnjama
sa aspekta radnji kažnjivih po međunarodnom humanitarnom pravu i prijetnjama
sa aspekta djela organiziranog nasilja ili zastrašivanja nacionalnih ili vjerskih
skupina u Bosni i Hercegovini.