ZAKON
O OBAVJEŠTAJNO - SIGURNOSNOJ AGENCIJI
BOSNE i HERCEGOVINE

I OPĆE ODREDBE
II DUŽNOSTI I ZADACI AGENCIJE
III VANJSKO RUKOVOĐENJE I NADZOR NAD AGENCIJOM
(a) Prava i odgovornosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine
(b) Prava i odgovornosti Vijeća ministara
(c) Prava i odgovornosti predsjedatelja Vijeća ministara
(d) Izvršni obavještajni odbor
(e) Parlamentarni nadzor
IV UNUTARNJE RUKOVOĐENJE I KONTROLA
(a) Prava i odgovornosti generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora
(b) Prava i odgovornosti glavnog inspektora
(c) Opće odredbe
V OSOBLJE AGENCIJE
(a) Upošljavanje u Agenciji
(b) Prava i obveze
(c) Nespojivost funkcija
(d) Ocjena rada
(e) Premještaj
(f) Plaće
(g) Ostale naknade
(h) Slučajevi bolesti ili nesreće
(i) Kazneni postupak i nanošenje štete tijekom obnašanja dužnosti
(j) Stegovna odgovornost
(k) Prestanak radnog odnosa u Agenciji
(l) Službene iskaznice
VI OPERATIVNI PRINCIPI
VII MEĐUNARODNA SURADNJA AGENCIJE
VIII PRIKUPLJANJE INFORMACIJA
(a) Opća ovlaštenja
(b) Mjere tajnog prikupljanja informacija za koje je potrebno odobrenje generalnog direktora
(c) Tajno prikupljanje podataka za koje je potrebna sudska ovlast
IX UPRAVLJANJE PODACIMA
X FINANCIRANJE AGENCIJE
XI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

ODLUKA VISOKOG PREDSTAVNIKA KOJOM SE DONOSI ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNOJ AGENCIJI BOSNE I HERCEGOVINE

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNOJ AGENCIJI BOSNE I HERCEGOVINE

 

 

Na osnovu člana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 22. marta 2004. godine, i sjednici Doma naroda, održanoj 22. marta 2004. godine usvojila je

ZAKON
O OBAVJEŠTAJNO - SIGURNOSNOJ AGENCIJI
BOSNE i HERCEGOVINE

I OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se zakonom osniva Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija),koja je odgovorna za prikupljanje, analiziranje i distribuciju obavještajnih podataka u svrhu zaštite sigurnosti, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Agencija obavlja svoj rad sukladno odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući odredbe Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i njezinih protokola, te međunarodne ugovore i sporazume koje je Bosna i Hercegovina potpisala ili im je pristupila.

Članak 2.

Agencija je civilna obavještajno-sigurnosna institucija, koja će imati status neovisne administrativne organizacije Bosne i Hercegovine.
Agencija ima status pravne osobe.
U sastav Agencije ulaze civilne obavještajno-sigurnosne institucije koje su ranije djelovale u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i u Republici Srpskoj.
Na teritoriju Bosne i Hercegovine ne mogu se osnivati niti djelovati nikakve druge civilne obavještajno-sigurnosne strukture.

Članak 3.

Agencija ima ovlasti na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine.
Sjedište Agencije je u Sarajevu.
Unutarnje ustrojstvo Agencije utvrđuje se Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu kojim se utvrđuju organizacijske jedinice, uzimajući u obzir ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine.
Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu donosi generalni direktor Agencije uz konzultacije sa zamjenikom generalnog direktora i uz odobrenje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće ministara).

Članak 4.

Financijska sredstva za rad Agencije u cijelosti se osiguravaju iz državnoga proračuna, sukladno zakonu koji regulira trezor institucija Bosne i Hercegovine.

 

II DUŽNOSTI I ZADACI AGENCIJE

Članak 5.

Agencija je odgovorna za prikupljanje obavještajnih podataka u svezi s prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine kako unutar tako i izvan Bosne i Hercegovine, njihovo analiziranje i prenošenje ovlaštenim dužnosnicima i tijelima navedenim u članku 6. stavak 5. ovoga zakona, kao i za prikupljanje, analiziranje i prenošenje obavještajnih podataka sa svrhom pružanja pomoći ovlaštenim službenim osobama kako je definirano zakonima o kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini, te ostalim mjerodavnim tijelima u Bosni i Hercegovini kada je to potrebno radi suzbijanja prijetnji po
sigurnost Bosne i Hercegovine.
U smislu ovoga zakona, pod "prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine" smatrat će se prijetnje suverenitetu, teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku, osnovama ekonomske stabilnosti Bosne i Hercegovine, kao i prijetnje po globalnu sigurnost koje su štetne po Bosnu i Hercegovinu,
uključujući:
a) terorizam, uključujući međunarodni terorizam;
b) špijunaža usmjerena protiv Bosne i Hercegovine ili štetna po sigurnost Bosne i Hercegovine na bilo koji drugi način;
c) sabotaža usmjerena protiv vitalne nacionalne infrastrukture Bosne i Hercegovine ili na drugi način usmjerena protiv Bosne i Hercegovine;
d) organizirani kriminal usmjeren protiv Bosne i Hercegovine ili štetan po sigurnost Bosne i Hercegovine na bilo koji drugi način;
e) trgovina drogama, oružjem i ljudima usmjerena protiv Bosne i Hercegovine ili štetna po sigurnost Bosne i Hercegovine na bilo koji drugi način;
f) nezakonita međunarodna proizvodnja oružja za masovno uništenje, ili njihovih komponenti, kao i materijala i uređaja koji su potrebni za njihovu
proizvodnju;
g) nezakonita trgovina proizvodima i tehnologijama koje su pod međunarodnom kontrolom;
h) radnje kažnjive po međunarodnom humanitarnom pravu;
i) djela organiziranog nasilja ili zastrašivanja nacionalnih ili vjerskih skupina u Bosni i Hercegovini.
Pri izvršavanju aktivnosti navedenih u st. 1. i 2. ovoga članka, Agencija ima pravo koristiti operativna sredstva i metode navedene u Poglavlju VIII. i Poglavlju IX. ovoga zakona.

Članak 6.

Agencija vrši razmjenu obavještajnih podataka i ostvaruje druge oblike suradnje s obavještajnim i sigurnosnim službama u drugim državama i drugim stranim i međunarodnim institucijama u svrhu obavljanja zadataka navedenih u st. 1. i 2. članka 5. ovoga zakona, sukladno čl. 70.i 71. ovoga zakona.
Agencija koristi svoja operativna sredstva i metode u svrhu pružanja zaštite institucijama od posebnog značaja i objektima Bosne i Hercegovine kao i institucijama od posebnog značaja i objektima Federacije, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt), te diplomatskim misijama Bosne i Hercegovine u inozemstvu, kao i prilikom državnih posjeta i drugih događaja, kako to odredi Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo) ili generalni direktor. Agencija nije odgovorna osigurati fizičku zaštitu za gore navedene institucije i događaje.
Agencija surađuje s Međunarodnim kaznenim tribunalom za zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (u daljnjem tekstu: Međunarodni tribunal), inter alia, tako što Tribunalu dostavlja podatke u svezi s osobama koje su odgovorne za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava na teritoriju bivše Jugoslavije od 1991.
Agencija provodi sigurnosnu provjeru osoba koje se prijave za posao u Agenciji, u svrhu određivanja stupnja njihove odgovornosti i povjerljivosti, kao i onih osoba koje traže državljanstvo Bosne i Hercegovine.
Kada je to potrebno radi ispunjavanja svojih dužnosti sukladno ovom zakonu, Agencija pravodobno izvješćuje sljedeće dužnosnike i tijela o obavještajnim pitanjima kako na vlastitu inicijativu tako i na njihov zahtjev: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (kolektivno) (u daljnjem tekstu:
Predsjedništvo), predsjedatelja Vijeća ministara, ministra vanjskih poslova, ministra sigurnosti, ministra obrane, predsjednike, potpredsjednike i premijere Federacije i Republike Srpske, ministre unutarnjih poslova Federacije i Republike Srpske, predsjedatelja i zamjenike predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i
Hercegovine, predsjedatelja i zamjenike predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predsjedatelja i zamjenike predsjedatelja Narodne skupštine Republike Srpske, predsjedatelja i zamjenike predsjedatelja Zastupničkog doma Federacije, predsjedatelja i zamjenike predsjedatelja Doma naroda Federacije, kao i Sigurnosno-obavještajno povjerenstvo Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sigurnosno-obavještajno povjerenstvo).
Informacije se dostavljaju sukladno principu "potrebno da zna", osim ako nije drugačije propisano ovim zakonom.
Agencija izrađuje i stavlja na raspolaganje javnosti godišnje izvješće o svojim ciljevima, programima i generalnom težištu svojih aktivnosti, koje je utemeljeno na informacijama koje nisu povjerljive.

 

III VANJSKO RUKOVOĐENJE I NADZOR NAD AGENCIJOM

(a) Prava i odgovornosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Članak 7.

Predsjedništvo je odgovorno:
1. primati obavještajne podatke sukladno članku 6. ovoga zakona;
2. primati izvješća predsjedatelja o pitanjima iz djelokruga predsjedatelja, koja će uključivati akcije poduzete na rješavanju problema u Agenciji po nalazu inspekcije, revizora ili istrage;
3. usmjeravati glavnog inspektora da izvrši inspekciju, reviziju ili istragu, koja se tiče aktualnih ili potencijalnih problema u svezi s radom Agencije, a koji mogu predstavljati opasnost odgovornostima Predsjedništva;
4. pregledati i davati mišljenje o izvješćima glavnog inspektora sukladno članku 33. ovoga zakona;
5. odobravati godišnju platformu obavještajne politike, koja sadrži glavna određenja rada Agencije sukladno međunarodnoj praksi. Platformu obavještajne politike priprema Vijeće ministara, a usvaja je Parlamentarna
skupština BiH;
6. odobravati godišnje izvješće o radu i troškovima Agencije;
7. odobravati, a po preporuci predsjedatelja, dogovore između Agencije i institucija strane države, međunarodnih asocijacija država ili njihovih institucija;
8. odobravati opće principe koordinacije i pružanja pomoći između i unutar Agencije i tijela i institucija u Bosni i Hercegovini sukladno članku 67. ovoga zakona. Vijeće ministara priprema opće principe koordinacije i pružanja pomoći;
9. daje procjenu - mišljenje o kandidatima za generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora kako je propisano člankom 25, a po izvršenoj nominaciji od predsjedatelja Vijeća ministara;
10. određuje listu institucija i objekata koji su predmet zaštite, prema članku 6. stavak 2. ovoga zakona.
Izuzetno od ovlasti Predsjedništva BiH, koje su nabrojane u ovom članku, predsjedatelj Vijeća ministara BiH isključivo je odgovoran za nadzor i usmjeravanje rada Agencije, koje obavljaju na način sukladno članku 10. ovoga zakona.
U izvršavanju ovlasti iz ovoga člana, sva komunikacija između Predsjedništva i Agencije bit će usmjerena isključivo preko predsjedatelja Vijeća ministara BiH, a Predsjedništvo BiH neće, bilo kolektivno ili svaki član pojedinačno, davati instrukcije ili na bilo koji način usmjeravati rad generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora ili bilo kojeg uposlenika Agencije, osim glavnog inspektora sukladno stavku 1. točka 3. ovoga članka.

(b) Prava i odgovornosti Vijeća ministara

Članak 8.

Vijeće ministara mjerodavno je:
1. pripremati godišnju platformu o sigurnosno-obavještajnoj politici, koja sadrži opće smjernice za rad Agencije sukladno međunarodnim standardima;
2. odobravati Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Agencije;
3. odobravati godišnji program aktivnosti Agencije, uzimajući u obzir pismeno mišljenje Ministarstva financija i trezora o financijskim aspektima tog programa i Ministarstva vanjskih poslova BiH iz njegova djelokruga;
4. razmatrati godišnje izvješće o radu i troškovima Agencije;
5. utvrđivati opće principe koordinacije i pružanja pomoći između Agencije i tijela i institucija u Bosni i Hercegovini, sukladno članku 67. ovoga zakona.

(c) Prava i odgovornosti predsjedatelja Vijeća ministara

Članak 9.

Predsjedatelj koordinira aktivnosti Agencije i osigurava smjernice u pogledu sigurnosno-obavještajne politike. On nadzire rad Agencije i snosi političku odgovornost za njezin rad.
Prilikom izvršavanja svojih dužnosti, sukladno članku 10. ovoga zakona, uzima u obzir stajališta Izvršnog obavještajnog odbora i Vijeća ministara kao cjeline.

Članak 10.

Predsjedatelj Vijeća ministara mjerodavan je:
1. vršiti nadzor nad radom Agencije i osiguravati zakonitost u obavljanju njezina rada, što uključuje davanje općih smjernica Agenciji za izvršavanje zadataka koji spadaju u djelokrug dužnosti navedenih u čl. 5. i 6. ovoga zakona na način kojim se unapređuje efikasnost i odgovornost Agencije;
2. utvrđivati programe razvoja Agencije i donositi smjernice za njihovu provedbu u koordinaciji s generalnim direktorom;
3. donositi instrukcije neophodne za provedbu ovoga zakona;
4. sazivati sastanke Izvršnog obavještajnog odbora najmanje jednom u svakom kalendarskom mjesecu;
5. podnositi Predsjedništvu i Parlamentarnoj skupštini BiH koncizno godišnje izvješće o aktivnostima Agencije;
6. sukladno članku 18. ovoga zakona, dostavljati Sigurnosno-obavještajnom povjerenstvu izvješća u svezi s pitanjima koja su, prema ovom zakonu, u njegovu djelokrugu;
7. pregledati i odobravati sve zahtjeve za pružanje obavještajne pomoći i odobrene zahtjeve prosljeđivati generalnom direktoru;
8. prosljeđivati generalnom direktoru i drugim mjerodavnim subjektima zahtjeve za pružanje pomoći koje uputi Tribunal;
9. nakon što dobije mišljenje Sigurnosno-obavještajnoga povjerenstva o prijedlogu proračuna Agencije, podnositi prijedlog Vijeću ministara radi njegova uključivanja u ukupni godišnji proračun institucija Bosne i Hercegovine, koji usvaja Parlamentarna skupština;
10. zaduživati glavnog inspektora da provede inspekcijsku kontrolu, reviziju ili istragu o postojećem ili potencijalnom problemu u Agenciji te poduzeti odgovarajuće mjere u svrhu otklanjanja uočenih problema, utvrđivanja odgovornosti i eventualnog sankcioniranja;
11. pregledati izvješća glavnog inspektora o rješavanju priziva upućenih protiv Agencije, a o kojima je istragu proveo glavni inspektor i
12. osiguravati da se sigurnosna provjera generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora i glavnog inspektora uradi prije njihova imenovanja.

Članak 11.

Predsjedatelj ne može, bilo u cjelini ili djelomično, preuzeti odgovornosti i prava generalnog direktora ili zamjenika generalnog direktora utvrđene ovim zakonom.
Osniva se Obavještajno-sigurnosno-savjetodavna služba u okviru Vijeća ministara, koja podnosi izvješće predsjedatelju, a koju predsjedatelj osniva isključivo u svrhu pružanja pomoći predsjedatelju kako bi mogao obnašati dužnosti navedene u članku 10. ovoga zakona i djelovanja u svojstvu tajništva Izvršnom obavještajnom odboru. Uposleni Obavještajno-sigurnosno-savjetodavne službe ne mogu davati upute, niti na bilo koji način usmjeravati rad generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora, glavnog inspektora niti ostalih uposlenih u Agenciji.
Na uposlene u Obavještajno-sigurnosno-savjetodavnoj službi primjenjuje se Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Njihovo imenovanje u Obavještajno-sigurnosno-savjetodavnu službu obavlja predsjedatelj u konzultaciji s generalnim direktorom. Uposleni u Obavještajno-sigurnosno-savjetodavnoj službi moraju proći sigurnosnu provjeru koja se obavlja prije njihova zapošljavanja.
Nakon konzultacija s Izvršnim obavještajnim odborom i generalnim direktorom, predsjedatelj donosi Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Obavještajno-sigurnosno-savjetodavne službe i dužnostima njezinih uposlenih.
Predsjedatelj može zatražiti od generalnog direktora Agencije da zaduži uposlene u Agenciji da pruže stručnu pomoć Obavještajno-sigurnosno-savjetodavnoj službi, kada to ocijeni potrebnim.

d) Izvršni obavještajni odbor

Članak 12.

U svrhu savjetovanja predsjedatelja Vijeća ministara u svezi s njegovim zadacima iz članka 10. ovoga zakona i olakšavanja koordinacije obavještajno-sigurnosnih pitanja, predsjedatelj Vijeća ministara uspostavlja Izvršni obavještajni odbor (u daljnjem tekstu: Izvršni odbor).
U sastav Izvršnog odbora, pored predsjedatelja Vijeća ministara, ulaze dva zamjenika predsjedatelja, ili dva ministra iz Vijeća ministara, tako da sastav Izvršnog odbora u svakom slučaju odražava zastupljenost sva tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine.
Predsjedatelj Vijeća ministara predsjedat će Izvršnim odborom.
Izvršni odbor sastaje se najmanje jednom svakoga kalendarskog mjeseca.
Predsjedatelj saziva sastanke Izvršnog odbora tako što će izvijestiti sve članove Izvršnog odbora o vremenu i mjestu, te dnevnom redu sastanka. Članovi Izvršnog odbora mogu predsjedatelju predložiti pitanja koja se uvrštavaju u dnevni red prije zasjedanja.
Predsjedatelj priprema Poslovnik Izvršnog odbora.
Poslovnik usvaja Izvršni odbor.

Članak 13.

U djelokrug Izvršnog odbora spadaju:

1. Savjetovanje predsjedatelja Vijeća ministara o njegovim zadacima iz članka 10. ovoga zakona;
2. Razmatranje svih pitanja iz djelokruga Vijeća ministara u svezi s Obavještajno-sigurnosnom agencijom prije razmatranja ovih pitanja na zasjedanju Vijeća ministara;
3. Rješavanje vladinih i ministarskih interresornih pitanja kada se odnose na obavještajno-sigurnosno područje;
4. Izjašnjavanje o svim pitanjima koja podnosi predsjedatelj, ili uz njegovo odobrenje, bilo koji od članova Izvršnog odbora.

Članak 14.

Radi izvršenja zadataka iz članka 13. Izvršni odbor pregleda:

1. izvješća predsjedatelja u svezi s pitanjima iz djelokruga predsjedatelja;
2. izvješća generalnog direktora u svezi s operacijama Agencije;
3. izvješća glavnog inspektora na temelju članka 33. ovoga zakona.

Članak 15.

Obavještajno-sigurnosno-savjetodavna služba djelovat će u svojstvu Tajništva Izvršnog odbora.

Članak 16.

Izvršnom odboru ni članovima Odbora nije dopušteno donositi upute ili na drugi način usmjeravati rad generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora, glavnog inspektora ili drugih uposlenika Agencije.

Članak 17.

Članovi Izvršnog odbora obvezat će se zavjetom tajnosti u pogledu podataka o službenim, vojnim ili državnim tajnama u koje su ostvarili uvid u svojstvu članova. Ova obveza ostaje na snazi i nakon okončanja njihova članstva u Odboru.

(e) Parlamentarni nadzor

Članak 18.

Zastupnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH zajednički osnivaju Sigurnosno-obavještajno povjerenstvo za nadzor nad Agencijom.
Sigurnosno-obavještajno povjerenstvo sastoji se od dvanaest (12) članova, po šest (6) iz svakog doma. Kandidati koji su predloženi za članstvo u Povjerenstvu prolaze sigurnosnu provjeru koju obavlja Agencija. Za dobijanje sigurnosne dozvole za rad u ovom povjerenstvu uvjete propisuju kolegiji oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
U slučajevima kada Agencija odbije izdati sigurnosnu dozvolu kandidatu, kolegiji Parlamentarne skupštine mogu zahtijevati od Agencije da ponovno razmotri tu odluku ako postoje utemeljeni razlozi za ispitivanje njezine opravdanosti.
Ako Agencija potvrdi prvobitnu odluku da ne izda sigurnosnu dozvolu, kolegiji će razmotriti hoće li se dostaviti ime drugog kandidata ili potvrditi prvobitnog.
Na čelu Povjerenstva nalazi se predsjedatelj koji je izabran iz reda članova Povjerenstva i on mora biti član stranke zastupljene u jednom od domova Parlamentarne skupštine BiH koja nije dio vladajuće koalicije. Članovi Povjerenstva kandidiraju se sukladno principu proporcionalne zastupljenosti političkih stranaka u Zastupničkom domu. U Povjerenstvu su
zastupljena sva tri konstitutivna naroda.

Članak 19.

Povjerenstvo održava sjednice najmanje dva puta godišnje.
Predsjedatelj Povjerenstva saziva sjednice na svoju inicijativu a na pisani zahtjev najmanje sedam (7) članova će obvezatno i odmah sazvati sjednicu Povjerenstva sukladno Poslovniku.
Sjednice Povjerenstva zatvorene su za javnost osim ako Povjerenstvo ne odluči drugačije.
Sigurnosno-obavještajno povjerenstvo mjerodavno je:
1. obavljati nadzor nad zakonitošću rada Agencije;
2. održavati rasprave o imenovanju generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora Agencije i davati mišljenja o tom imenovanju;
3. razmatrati izvješća predsjedatelja o pitanjima iz njegova djelokruga, uključujući mjere poduzete u svrhu rješavanja svih problema u Agenciji utvrđenih prilikom provedbe inspekcijske kontrole, revizije ili istrage;
4. razmatrati izvješća generalnog direktora o radu troškovima Agencije, te posebno analizirati način trošenja proračunskih sredstava;
5. razmatrati izvješća glavnog inspektora, sukladno članku 33. ovoga zakona;
6. zatražiti od uposlenih u Agenciji da, putem predsjedatelja, osiguraju stručne savjete kada je potrebno u svrhu obnašanja dužnosti nadzora;
7. davati mišljenje o detaljnom prijedlogu proračuna Agencije;
8. provoditi istragu o radu Agencije, sukladno članku 20. ovoga zakona.

Članak 20.

Ako Sigurnosno-obavještajno povjerenstvo ima osnovane sumnje da Agencija obavlja svoje dužnosti na nezakonit način, Povjerenstvo može provesti istragu tijekom koje može ispitivati uposlene u Agenciji te imati pristup relevantnoj dokumentaciji Agencije.
Ako Sigurnosno-obavještajno povjerenstvo utvrdi da je rad Agencije nezakonit, Povjerenstvo može pozvati predsjedatelja, odnosno generalnog direktora da poduzme potrebne mjere i pokrene ispitivanje odgovornosti.
Predsjedatelj, odnosno generalni direktor obvezan je izvijestiti Sigurnosno-obavještajno povjerenstvo o rezultatima tog ispitivanja.
U izvršavanju svojih dužnosti, Sigurnosno-obavještajno povjerenstvo može od predsjedatelja, generalnog direktora, svakog uposlenog u Agenciji ili u Obavještajno-sigurnosno savjetodavnoj službi tražiti informacije o radu Agencije.
Sigurnosno-obavještajno povjerenstvo može također narediti predsjedatelju, odnosno generalnom direktoru da izađu pred Povjerenstvo i daju usmeno izvješće o aktivnostima Agencije.
Osobe iz prethodnoga stavka imaju obvezu Povjerenstvu pružiti sve tražene informacije, izuzev informacija navedenih u članku 21. stavak 1. ovoga zakona.

Članak 21.

Tijekom parlamentarnoga nadzora, koji obavlja Sigurnosno-obavještajno povjerenstvo, obveza predsjedatelja i generalnog direktora da pruže podatke ne podrazumijeva odavanje informacija, izuzimajući stavak 2. ovoga članka, čije bi otkrivanje ugrozilo vitalne nacionalne sigurnosne interese koji su vezani za zaštitu izvora i metoda u konkretnom slučaju.
Tijekom istrage koju provodi Sigurnosno-obavještajno povjerenstvo o aktivnosti Agencije za koju se sumnja da je nezakonita, Sigurnosno-obavještajno povjerenstvo može, uz pristanak najmanje sedam (7) svojih članova, obvezati predsjedatelja i generalnog direktora da pruže informacije čije bi poznavanje bilo od suštinske važnosti za obavljanje nadzora nad zakonitošću rada Agencije. Informacije prikupljene tijekom ovoga postupka mogu se koristiti samo u postupku Sigurnosno-obavještajnog povjerenstva.

Članak 22.

Članovi Sigurnosno-obavještajnog povjerenstva su pod obvezom čuvanja tajnosti informacija koje se tiču službenih tajni, a u koje su imali uvid u svojstvu članova Povjerenstva.
Ova obveza ostaje na snazi i nakon prestanka njihova članstva u Povjerenstvu.
Kada to ocijeni potrebnim za zaštitu javnog interesa, Povjerenstvo može odlučiti osloboditi obveze čuvanja tajne. Ta odluka zahtijeva suglasnost najmanje osam (8) članova Povjerenstva.

Članak 23.

Sigurnosno-obavještajno povjerenstvo utvrđuje procedure u pisanom obliku sa svrhom sprečavanja neovlaštenog otkrivanja svih povjerljivih informacija koje se dostavljaju Povjerenstvu. Ove se procedure utvrđuju uz konzultacije s generalnim direktorom.
Niti jedan službenik Povjerenstva ili Parlamentarne skupštine ne može dobiti pristup niti jednom povjerljivom podatku osim ako:

1. se ta osoba nije, u pisanom obliku i pod prisegom, obvezala na poštivanje sigurnosnih pravila Povjerenstva kako tijekom tako i nakon prestanka radnog odnosa u Povjerenstvu ili Parlamentarnoj skupštini i
2. ta osoba nije prošla sigurnosnu provjeru i dobila dozvolu kako je utvrdilo Povjerenstvo u konzultaciji s generalnim direktorom Agencije
.

IV UNUTARNJE RUKOVOĐENJE I KONTROLA

(a) Prava i odgovornosti generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora

Članak 24.

Agencijom rukovodi generalni direktor. Agencija ima i zamjenika generalnog direktora.
U rukovođenju Agencijom, generalnom direktoru i zamjeniku generalnog direktora pomažu direktori koji rukovode organizacijskim jedinicama, kao i savjetnici, sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu.

Članak 25.

Generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora imenuje i razrješava dužnosti Vijeće ministara, na prijedlog predsjedatelja i u konzultacijama s članovima Predsjedništva, Izvršnog odbora i Sigurnosno-obavještajnoga povjerenstva.
Generalni direktor može predložiti predsjedatelju da Vijeće ministara razriješi dužnosti zamjenika generalnog direktora.
Imenovanje generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora obavlja se na temelju pokazane profesionalnosti i iskustva stečenog na obavještajno-sigurnosnim poslovima i provedbi zakona, a ne na temelju političke pripadnosti. Traženo iskustvo ne može biti isključivo stečeno na pozicijama do kojih se dolazi političkim imenovanjem.

Članak 26.

Generalni direktor i zamjenik generalnog direktora imenuju se na mandat od četiri godine koji se može obnoviti jednom.
Generalni direktor i zamjenik generalnog direktora mogu, prije isteka mandata, biti razriješeni dužnosti ako to sami zatraže, ako trajno izgube sposobnost za obnašanje svojih dužnosti, ako ne provode odluke Vijeća ministara kojima se usmjerava rad Agencije, ako ne rade sukladno važećim
zakonima ili propisima, ako ne provode mjere za nadzor nad radom Agencije, u slučaju da je protiv njih pokrenut kazneni postupak zbog kaznenoga djela zloupotrebe položaja ili otkrivanja državne, vojne ili službene tajne, ili ako je protiv njih izrečena pravomoćna kazna zatvora zbog počinjenog kaznenog djela koje ih čini nedostojnim obnašanja tih dužnosti.

Članak 27.

Generalni direktor odgovoran je za profesionalno, zakonito i pravodobno izvršavanje aktivnosti Agencije.
Generalni direktor Agencije ima sljedeća prava i dužnosti:

1. da organizira, odobrava i nadzire sve aktivnosti Agencije sukladno ovom zakonu, kao i drugim važećim zakonskim propisima;
2. da rukovodi analitičkim, tehničkim i administrativnim aktivnostima Agencije, operacijama partnerske suradnje,
kao i vanjskim operacijama Agencije;
3. da izravno podnosi izvješće i da se redovito konzultira s predsjedateljem u svezi s radom Agencije, i da odgovori na zahtjeve za pružanjem obavještajne pomoći koje mu proslijedi predsjedatelj kako je propisano u članku 10. ovoga zakona;
4. da podnosi redovna izvješća Izvršnom obavještajnom odboru o radu Agencije;
5. da realizira opće smjernice koje mu dostavi predsjedatelj;
6. da obavlja raspodjelu zadataka po organizacijskim jedinicama Agencije;
7. da, putem predsjedatelja, osigura odobrenje i potporu od ministra vanjskih poslova za aktivnosti koje mogu ozbiljno utjecati na vanjsku politiku Bosne i Hercegovine;
8. da dužnosnicima navedenim u članku 6. ovoga zakona dostavlja informacije o aktivnostima koje spadaju u poslove i zadatke Agencije;
9. da štiti sljedeće od neovlaštenog otkrivanja: obavještajne izvore, namjere i operacije, osobe koje prikupljaju podatke, sredstva i metode prikupljanja, kontakte, prikupljene informacije i saznanja, kao i informacije i sredstva dobivena od stranih vlada, obavještajnih i sigurnosnih službi ili drugih organizacija;
10. da, uz upotrebu odgovarajućih sredstava, osigura zaštitu i sigurnost objekata Agencije, njezine imovine i uposlenih;
11. priprema godišnji proračun Agencije, u konzultacijama s predsjedateljem i da osigura zakonit utrošak svih sredstava koja su Agenciji dodijeljena iz državnoga proračuna;
12. podnosi izvješće Sigurnosno-obavještajnom povjerenstvu o načinu trošenja proračuna i raspoloživih sredstava;
13. da priprema izvješća koja su utvrđena ovim zakonom, kao i da predlaže planove i programe Agencije, uključujući godišnji Plan aktivnosti i Izvješće o aktivnostima;
14. da zaključuje ugovore s fizičkim i pravnim osobama i institucijama o izvršavanju zadataka koji spadaju u djelokrug Agencije;
15. da pokreće inicijative i zaključuje memorandume o razumijevanju s ostalim institucijama i tijelima sukladno članku 67. ovoga zakona;
16. zadužuje uposlene u Agenciji da pružaju pomoć Izvršnom obavještajnom odboru kao i Obavještajno-sigurnosno savjetodavnoj službi iz članka 11. stavak 2. ovoga zakona;
17. da zaduži glavnog inspektora da provede inspekcijsku kontrolu, reviziju ili istragu u svezi sa stvarnim ili potencijalnim problemom u Agenciji;
18. sa osigura da su uposleni u Agenciji upoznati s etičkim kodeksom i ostalim relevantnim unutarnjim pravilnicima, propisima i instrukcijama i
19. da odgovori na prizive koje podnose osobe sukladno članku 68. ovoga zakona.

Članak 28.

Generalni direktor odgovoran je za donošenje, uz ostalo, sljedećih pravilnika, propisa i instrukcija:

a) Etički kodeks,
b) Plan o sigurnosti podataka,
c) Pravilnik o klasifikaciji podataka i ukidanju
kategorije povjerljivosti podataka,
d) Pravilnik o postupku sigurnosnih provjera,
e) Pravilnik o zaštiti tajnih podataka i pohranjivanju podataka,
f) Propisi o distribuciji podataka,
g) Pravilnik o angažiranju, tretmanu i plaćanju suradnika,
h) Pravilnik o uporabi, održavanju i korištenju specijalnih i tehničko-operativnih sredstava,
i) Pravilnik o nošenju i uporabi vatrenog oružja,
j) Pravilnik o radu,
k) Pravilnik o plaćama,
l) Pravilnik o unutarnjem osiguranju,
m) Pravilnik o stegovnom postupku,
n) Pravilnik o zapošljavanju u inozemstvu,
o) Pravilnik o osnovnim i općim zvanjima uposlenih u Agenciji,
p) Pravilnik o suradnji s tijelima i institucijama u Bosni i Hercegovini,
q) Pravilnik o zaključivanju memoranduma o razumijevanju s tijelima i institucijama u Bosni i Hercegovini,
r) Pravilnik o suradnji s međunarodnim tijelima i razmjeni obavještajnih podataka,
s) Pravilnik o oficirima za vezu i
t) Pravilnik o službenim iskaznicama.

Članak 29.

Zamjenik generalnog direktora Agencije rukovodi operativnim aktivnostima organizacijskih jedinica Agencije pod nadzorom generalnoga direktora.

Članak 30.

Ako generalni direktor nije u mogućnosti obnašati dužnosti iz ovoga zakona, zamjenik generalnog direktora obnaša dužnosti generalnoga direktora.

Članak 31.

U izvršavanju svojih dužnosti, generalni direktor i zamjenik generalnog direktora osiguravaju da informacije koje prikupi i proizvede Agencija budu pravodobne, relevantne, točne, pouzdane, objektivne i neovisne o svim političkim utjecajima.
Generalni direktor i zamjenik generalnog direktora obnašaju svoje dužnosti tako da se postigne odgovarajuća ravnoteža između prikupljanja informacija koje su bitne za sigurnost Bosne i Hercegovine i zaštite pojedinačnih interesa
.

(b) Prava i odgovornosti glavnog inspektora

Članak 32.

Glavnog inspektora imenuje i razrješava dužnosti Vijeće ministara na prijedlog predsjedatelja i njegovih zamjenika.
Glavni inspektor imenuje se na mandat od 4 godine, koji se može jednom obnoviti. Glavni inspektor može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata na osobni zahtjev, ako trajno izgubi sposobnost za obnašanje svojih dužnosti, ako ne radi sukladno važećim zakonima i propisima, ako ne provodi mjere nadzora nad radom Agencije, ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela zloupotrebe položaja ili otkrivanja državne,
vojne ili službene tajne, ako je pravomoćno osuđen na kaznu zatvora zbog počinjenog kaznenog djela koje ga čini nedostojnim obnašanja tih dužnosti, ako ne provodi inspekcijsku kontrolu, reviziju ili istragu pravodobno i na zakonit način.

Članak 33.

Glavni je inspektor odgovoran osigurati funkciju unutarnje kontrole u Agenciji tako što:

1. Analizira aktivnosti Agencije kako bi osigurao da se provode sukladno važećim zakonima i propisima, kao i Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu Agencije;
2. Provodi istrage po prizivima u svezi s aktivnostima Agencije na zahtjev predsjedatelja, Izvršnog odbora, Sigurnosno-obavještajnog povjerenstva, generalnog direktora ili izravno na zahtjev oštećenih strana;
3. Pokreće inspekcijsku kontrolu, reviziju i istragu na vlastitu inicijativu kada to smatra potrebnim;
4. Pruža pomoć Ombudsmenu Bosne i Hercegovine u provedbi istraga koje su pokrenute po prizivima ili po službenoj dužnosti;
5. Kada smatra potrebnim, provodi istrage po prizivima koje upute osobe iz Bosne i Hercegovine sukladno članku 68. ovoga zakona;
6. Svakih šest (6) mjeseci podnosi izvješće Sigurnosno-obavještajnom povjerenstvu o osnovanim prizivima podnesenim protiv Agencije, kao i o njihovu statusu. O posebno važnim pitanjima izvješće se odmah podnosi Sigurnosno-obavještajnom povjerenstvu;
7. Redovito i pravovremeno informira predsjedatelja, Izvršni obavještajni odbor, generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora o pitanjima iz ovoga članka i
8. Daje preporuke generalnom direktoru i zamjeniku generalnog direktora za rješavanje priziva podnesenih protiv Agencije ili problema unutar Agencije, te utvrđuje jesu li te preporuke ispoštovane.

Članak 34.

Generalni direktor, uz suglasnost glavnog inspektora, donosi odluku o raspoređivanju uposlenih Agencije na radno mjesto u uredu glavnog inspektora.

Članak 35.

Nakon što o tome izvijesti generalnoga direktora, glavni inspektor može ispitivati uposlene u Agenciji i imati pristup prostorijama i podacima Agencije kada je to potrebno u svrhu provedbe unutarnje istrage, inspekcijske kontrole ili revizije.
Pri izvršavanju svojih aktivnosti iz ovoga zakona, glavni inspektor uzima u obzir potrebu čuvanja tajnosti i sigurnosti podataka koje je Agencija prikupila i pohranila.

(c) Opće odredbe

Članak 36.

Generalni direktor, zamjenik generalnog direktora i glavni inspektor, imenovani prema odredbama iz ovoga poglavlja, podliježu sljedećim ograničenjima:

a) na njih se primjenjuje Zakon o sukobu interesa u državnim institucijama Bosne i Hercegovine;
b) ne mogu biti imenovani iz reda aktivnih vojnih osoba i
c) ne mogu biti članovi političke stranke.

Generalni direktor, zamjenik generalnog direktora i glavni inspektor moraju imati visoku stručnu spremu u odgovarajućem području.
Predstavnici jednog od konstitutivnih naroda ili iz reda ostalih mogu biti imenovani samo na jednu od sljedećih dužnosti: generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora i glavnog inspektora.

V OSOBLJE AGENCIJE

(a) Upošljavanje u Agenciji

Članak 37.

Odredbe Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ne primjenjuju se na uposlene u Agenciji.
U slučajevima kada prava i obveze uposlenih i radni odnosi nisu regulirani ovim zakonom, primjenjuju se odgovarajući zakoni i propisi Bosne i Hercegovine o radnim odnosima.
Struktura uposlenih u Agenciji generalno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva.
Za prijem u radni odnos u Agenciji nije obvezatan javni natječaj.
Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu utvrđuju se uvjeti za svako radno mjesto u Agenciji, kao i posebni uvjeti za upošljavanje u Agenciji.

Članak 38.

Kao izuzetak od članka 37. ovoga zakona, određena radna mjesta u Agenciji mogu biti popunjena putem javnoga natječaja.
U Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu nabrojana su radna mjesta koja su predmet javnoga natječaja. Ta se radna mjesta popunjavaju prema proceduri utvrđenoj u ovom članku i članku 39. ovoga zakona.
Javni natječaji za popunu upražnjenih mjesta u Agenciji s opisom upražnjenih radnih mjesta i općim uvjetima objavljuju se u "Službenom glasniku BiH" i u najmanje jednom od dnevnih listova koji se distribuiraju u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Članak 39.

Vijeće ministara osniva Povjerenstvo za provjeru, koje čine predstavnici Obavještajno-sigurnosno -savjetodavne službe i predstavnici Ministarstva sigurnosti, koji će obavljati pregled prijava i razgovor s kandidatima za prijem u službu.
Nakon završetka razgovora, Povjerenstvo za provjeru dostavlja generalnom direktoru i zamjeniku na daljnje razmatranje listu kandidata, koju istodobno dostavlja Sigurnosno-obavještajnom povjerenstvu.
Generalni direktor imenuje onog kandidata koji je prvi na listi i kojeg je preporučila većina članova natječajnoga povjerenstva. Ako ovaj kandidat ne može biti imenovan iz opravdanih razloga i uz argumentirane dokaze, u razmatranje se uzimaju ostali kandidati s liste redoslijedom kojim su navedeni.
Agencija čuva sve zapisnike u svezi s postupkom odabira, uključujući i kopiju raspisanog natječaja i primljene prijave.

Članak 40.

Osoba koja želi stupiti u radni odnos u Agenciji mora ispunjavati sljedeće uvjete, i to:

a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
b) da je starija od 18 godina;
c) da posjeduje odgovarajuću školsku i stručnu spremu utvrđenu Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu;
d) da je zdravstveno sposobna za obavljanje određenih poslova predviđenih za ovo radno mjesto;
e) da ima reguliranu vojnu obvezu;
f) da tri godine prije dana prijavljivanja za radno mjesto u Agenciji nije otpuštena iz državne službe kao rezultat stegovne mjere na bilo kojoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini;
g) da posjeduje uvjerenje o nekažnjavanju i da se protiv je ne vodi kazneni postupak i
h) da se na nju ne odnosi članak IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine.

Osobe koje žele stupiti u radni odnos u Agenciji moraju ispunjavati i sigurnosne uvjete koji se utvrđuju putem sigurnosne provjere. Sigurnosna provjera provodi se uz pristanak osobe o kojoj je riječ, i također uključuje osobe s kojima ta osoba živi u zajedničkom kućanstvu uz njihov pristanak, ako se radi o punoljetnim osobama.
Ako kandidat ne pristane na ove sigurnosne provjere, ne može biti primljen u radni odnos u Agenciju. Opseg i način provedbe sigurnosnih provjera utvrdit će se Pravilnikom o postupku provedbe sigurnosnih provjera koji donosi generalni direktor.
Osoba koja želi stupiti u radni odnos u Agenciji, pored općih uvjeta za prijem u Agenciju, mora ispunjavati i posebne uvjete za prijem i raspoređivanje na pojedine poslove (određena školska sprema i struka, radni staž, posebne stručne vještine i znanja, posebna zdravstvena sposobnost i dr.) propisane Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Agencije.
Ako neka osoba nije primljena na rad u Agenciju jer ne ispunjava gore navedene uvjete ili ako postoje prepreke za njezin prijem, Agencija nije dužna obrazložiti zašto ta osoba nije primljena u službu.

Članak 41.

Konačnu odluku o zapošljavanju i o rasporedu na radno mjesto donosi generalni direktor Agencije, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

(b) Prava i obveze

Članak 42.

Uposleni u Agenciji izvršavaju zadatke na koje su raspoređeni sukladno ovom i drugim relevantnim zakonima i propisima uz poštivanje principa sadržanih u Ustavu Bosne i Hercegovine.
Uposleni snose osobnu odgovornost za izvršavanje zadataka Agencije, kako je to utvrđeno ovim zakonom i drugim relevantnim dokumentima o politici Agencije.
Ako uposleni smatra da je primio nezakonitu naredbu, svoju zabrinutost u pogledu nezakonitosti saopćava naredbodavcu. U slučajevima kada naredbodavac ponovi naredbu, uposleni traži pismenu potvrdu te naredbe. Ako
uposleni i dalje ima određene rezerve, prosljeđuje naredbu neposrednom rukovodiocu naredbodavca i o tome obavještava glavnog inspektora.
Uposleni može odbiti izvršenje naredbe za koju opravdano smatra da predstavlja kazneno djelo prema kaznenim zakonima Bosne i Hercegovine.
Zbog poduzimanja radnje iz prethodnoga stavka, uposleni ne može biti stegovno kažnjen, osim ako glavni inspektor tu radnju ne smatra neutemeljenom.
Ako uposleni u Agenciji smatra da je Agencija ili uposleni u Agenciji prekršio ili krši relevantni zakon, propise ili politiku, o tome mora izvijestiti glavnog inspektora.

Članak 43.

Kada im to rukovoditelj naredi, uposleni u Agenciji dužni su svoje zadatke obavljati i poslije redovitog radnoga vremena, ako rukovoditelj smatra to neophodnim za uspješno i pravodobno obavljanje poslova Agencije.
Za rad iz prethodnoga stavka ovoga članka uposlenima u Agenciji pripada pravo na novčanu naknadu ili im se određuju slobodni dani, sukladno Pravilniku o radu Agencije.

Članak 44.

Uposleni imaju pravo:

a) na stalni radni odnos do stjecanja uvjeta za mirovinu, izuzev onih osoba koje su uposlene po ugovoru o djelu;
b) na odsutnost sukladno Pravilniku o radu Agencije, kao i na nastavak rada na istom ili sličnom radnom mjestu po isteku odsutnosti;
c) biti nagrađeni za izvršavnje dužnosti i zadataka kako je utvrđeno ovim zakonom;
d) primati plaću i naknadu sukladno ovom zakonu;
e) na napredak u karijeri i stručno usavršavanje, putem obuke i na druge načine;
f) na zaštitu svog fizičkog i moralnog integriteta od države tijekom obnašanja službenih dužnosti;
g) da se rukovoditelji prema njima odnose poštujući ljudsko dostojanstvo i
h) osnivati ili se učlaniti u sindikat ili profesionalnu udrugu sukladno zakonu, s tim da to ne predstavlja obvezu.
Uposleni u Agenciji imaju pravo da se prema njima postupa na pošten i pravedan način u svim aspektima kadrovske politike, bez obzira na njihovu nacionalnost, socijalno podrijetlo, entitetsko državljanstvo, prebivalište, vjeroispovijed, politička i druga uvjerenja, spol, rasu, rođenje, bračni status, starosnu dob, imovinsko stanje, hendikepiranost ili drugi status
.

c) Nespojivost funkcija

Članak 45.

Uposleni ne mogu biti članovi političkih stranaka, primati instrukcije od političkih stranaka, niti obavljati bilo kakvu dodatnu aktivnost, za koju se plaća naknada, ili drugu javnu ili profesionalnu dužnost koja je nespojiva s radom u Agenciji.
Izuzetno, uposleni koji želi obavljati dodatnu aktivnost za koju se plaća naknada ili drugu javnu ili profesionalnu dužnost, mora za to tražiti odobrenje od generalnog direktora. Odobrenje se neće dati u slučajevima kada takva aktivnost nije u skladu s radom Agencije ili može dovesti do zloupotrebe informacija koje je Agencija prikupila.
Izuzetno od odredbe članka 44. stavak 1.(h.) ovoga zakona, uposleni nemaju pravo na štrajk niti bilo kakav drugi oblik kolektivne obustave rada.
Uposleni ne smiju, bez suglasnosti generalnoga direktora, javno istupati ili komentirati rad Agencije, ili pružati neovlaštenim osobama informacije u svezi s podacima, dokumentacijom, kontaktima, namjerama, saznanjima ili
osobljem Agencije.
Uposleni moraju biti nepristrani, a osobito:
a) moraju izbjegavati aktivnosti ili propuste u obnašanju svoje profesionalne dužnosti koji krše ili su nespojivi s dužnostima utvrđenim ovim zakonom; i
b) ne mogu tražiti ili prihvatiti za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, korist, naknadu u novcu, uslugama i slično, osim onih dozvoljenih ovim zakonom.
Uposleni u Agenciji ne smiju koristiti nekretninu u svojini izbjeglice ili raseljene osobe niti stan za koji je izbjeglica ili raseljena osoba podnijela zahtjev za povrat stanarskoga prava, niti koristiti stan koji je zakonski određen da bude korišten kao alternativni smještaj.
Povreda odredaba ovoga članka predstavlja razlog za otkaz, odnosno prestanak radnog odnosa sukladno ovom zakonu.

(d) Ocjena rada

Članak 46.

Ocjena rada uposlenih podrazumijeva praćenje i ocjenu radnog učinka za vrijeme trajanja službe.
Ocjenu radnog učinka vrši neposredni rukovoditelj uposlenog. Uposleni u Agenciji konzultiraju se sa svojim neposrednim rukovoditeljima u svezi sa svojim radom najmanje jednom godišnje.
Rezultati postignuti tijekom obnašanja dužnosti za razdoblje izvješćivanja ocijenit će se sljedećim ocjenama: ne zadovoljava, zadovoljava, uspješan, iznimno uspješan, što će se detaljnije odrediti podzakonskim aktom koji donosi generalni direktor.

(e) Premještaj

Članak 47.

Radi potrebe obavljanja poslova uposleni u Agenciji mogu privremeno ili trajno biti premješteni u drugu organizacijsku jedinicu Agencije, izvan mjesta prebivališta.
Premještaj do jedne godine smatra se privremenim premještajem.
Trajni premještaj moguć je samo uz suglasnost uposlenog Agencije.
Priziv protiv rješenja o premještaju ne odgađa izvršenje rješenja. Mehanizam za rješavanje priziva bit će utvrđen unutarnjim propisom koji donosi generalni direktor.

Članak 48.

Uposleni u Agenciji koji privremeno ili trajno rade na drugom radnom mjestu, koje je udaljeno 60 i više od 60 kilometara od njihova stalnog mjesta boravka, imaju pravo na:
a) plaću koja je u visini plaće koju su primali na prethodnom radnom mjestu, ako je plaća na ranijem radnom mjestu povoljnija;
b) naknadu za troškove odvojenoga života i
c) naknadu za odgovarajući smještaj.

Članak 49.

Uposleni se može rasporediti na rad u inozemstvo u okviru redovitih dužnosti, ili u okviru suradnje sa stranom obavještajnom službom, ili u okviru suradnje s agencijom ili institucijom strane države, međunarodne organizacije država ili jedne od njezinih institucija, kada je to neophodno za uspješan i efikasan rad Agencije.
Generalni direktor Agencije donosi propis kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti uposlenih u Agenciji koji su premješteni na rad u inozemstvo.

(f) Plaće

Članak 50.

Početna osnovica za obračun plaća i koeficijenti platnih razreda uposlenih u Agenciji utvrđuju se odlukom Vijeća ministara sukladno ovom zakonu.

Članak 51.

Plaća se utvrđuje tako što se osnovica navedena u članku 50. ovoga zakona množi s koeficijentom platnog razreda. Plaća se uvećava za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža, a najviše do 20%.

Članak 52.

Uposleni u Agenciji, pored plaće utvrđene prema odredbama članka 51. ovoga zakona, imaju pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada i opasnosti, te odgovornosti u obavljanju poslova.
Dodatke na plaću iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Vijeće ministara u iznosu najviše do 30% od plaće uposlenog.

g) Ostale naknade

Članak 53.

Uposleni imaju pravo naknade za sljedeće:

a) troškove prijevoza na posao i s posla;
b) topli obrok;
c) regres za godišnji odmor;
d) financijsku pomoć u slučaju smrti uposlenog ili člana njegove uže obitelji;
e) troškove obrazovanja u svezi sa stručnim usavršavanjem;
f) jubilarne nagrade i
g) otpremninu pri odlasku u mirovinu.

Članak 54.

Uposleni imaju pravo na naknadu troškova u svezi sa službenim putovanjima (dnevnice, troškovi prijevoza i slično).

Članak 55.

U slučaju razrješenja s dužnosti nastalog uslijed viška radne snage, razriješeni uposleni ima pravo na otpremninu u visini njegove plaće u posljednjih šest mjeseci prije prestanka radnog odnosa.
Otpremnina navedena u stavku 1. ovoga članka pokriva razdoblje od 12 mjeseci kod uposlenih u Agenciji koji imaju najmanje 15 godina radnoga staža.

h) Slučajevi bolesti ili nesreće

Članak 56.

Uposleni, koji je odlukom mjerodavnog zdravstvenog povjerenstva, proglašen nesposobnim za obavljanje poslova na koje je raspoređen, zbog ozljede ili oboljenja koje je nastupilo tijekom izvršavanja operativnih zadataka, raspoređuje se na druge poslove koje može obavljati, s tim da zadržava plaću i druga prava iz radnog odnosa. U slučaju da se ne može rasporediti na drugo radno mjesto unutar Agencije, uposleni zadržava plaću i druga prava iz radnog odnosa do donošenja konačnog rješenja o pravu na mirovinu.
Uposleni koji, u tijeku izvršavanja svojih zadataka ili u svezi s njima, izgubi život sahranit će se u mjestu koje odredi njegova obitelj, a troškove sahrane snosi Agencija.
U slučaju iz stavka 2. ovoga članka obitelj uposlenog ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini njegove posljednje isplaćene mjesečne neto plaće uvećane šest puta.

(i) Kazneni postupak i nanošenje štete tijekom obnašanja dužnosti

Članak 57.

Ako je protiv uposlenog u Agenciji pokrenut kazneni postupak zbog radnji počinjenih u obnašanju službenih zadataka, Agencija mu osigurava odvjetničku ili drugu pravnu pomoć, osim ako je uposleni postupao izvan djelokruga svojih ovlasti ili ih je zloupotrijebio.
Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, Agencija osigurava pravnu pomoć uposlenom u Agenciji i nakon što mu je prestao radni odnos u Agenciji, osim u slučajevima kada uposleni na drugi način ima pravo na jednaku pravnu pomoć.

Članak 58.

Bosna i Hercegovina odgovorna je za štetu koju fizičkim i pravnim osobama nanesu uposleni u Agenciji za vrijeme obnašanja svojih poslova i zadaka, ili u svezi s obnašanjem zadataka Agencije, sukladno ovom zakonu.
Bosna i Hercegovina ima pravo od uposlenog u Agenciji, za koga se utvrdi da je odgovoran za nastanak štete iz stavka 1. ovoga članka, tražiti povrat iznosa isplaćenog trećim osobama, ako je nastala šteta prouzročena krajnjim nemarom ili namjernim ili neovlaštenim djelovanjem uposlenog
.

(j) Stegovna odgovornost

Članak 59.

Uposleni se mogu smatrati odgovornim zbog kršenja službenih dužnosti utvrđenih ovim zakonom.
Pod "povredom službenih dužnosti" podrazumijeva se:
a) poduzimanje radnji koje su definirane kao kazneno djelo protiv službene dužnosti ili drugo kazneno djelo, odnosno prekršaj, kojim se nanosi šteta ugledu Agencije;
b) odavanje državne, vojne ili službene tajne u opreci s važećim zakonima i propisima;
c) zloupotrebe i prekoračenja ovlasti;
d) neizvršavanje zakonitih naređenja neposrednog rukovoditelja;
e) poduzimanje radnji koje mogu omesti ili spriječiti građane ili druge osobe u ostvarivanju prava prema ovom i drugim relevantnim zakonima;
f) uzrokovanje veće materijalne štete tijekom rada namjerno ili iz krajnje nepažnje;
g) neopravdan izostanak s posla;
h) nepravovremeno i neuredno izvršavanje povjerenih poslova i zadataka;
i) povreda etičkog kodeksa.
Neće se smatrati da stegovna odgovornost iz ovoga članka podrazumijeva oslobađanje od kaznene odgovornosti koja se predviđa u tim slučajevima.
Procedura kojom se utvrđuje stegovna odgovornost precizirana je Pravilnikom o stegovnom postupku koji donosi generalni direktor.

(k) Prestanak radnog odnosa u Agenciji

Članak 60.

Uposlenom u Agenciji prestaje radni odnos u sljedećim slučajevima:

a) dobrovoljno istupanje iz Agencije;
b) isticanje ugovora, ako je zasnovan ugovorni odnos;
c) ispunjavanje zakonski propisane starosne dobi za umirovljenje;
d) trajna nesposobnost da obnaša radne dužnosti zbog zdravstvenoga stanja, pod uvjetom da stanje uposlenog ne dozvoljava da bude premješten na drugo odgovarajuće radno mjesto unutar Agencije;
e) gubitak državljanstva Bosne i Hercegovine;
f) stjecanje državljanstva druge države oprečno Ustavu Bosne i Hercegovine i njezinim zakonima;
g) višak radne snage;
h) dvije uzastopne nezadovoljavajuće ocjene radnog učinka;
i) ako je osuđen za kazneno djelo za koje je predviđena zatvorska kazna u trajanju duljem od šest mjeseci; ili
j) na temelju izrečene stegovne mjere otpuštanja iz Agencije.

(l) Službene iskaznice

Članak 61.

Uposlenim se daju službene iskaznice čija se vrsta, oblik i sadržaj određuju posebnim propisom koji donosi generalni direktor Agencije.

VI OPERATIVNI PRINCIPI

Članak 62.

Agencija mora biti depolitizirana i ne sudjeluje u protežiranju, zaštiti ili podrivanju interesa bilo koje političke stranke, ili zakonite političke organizacije ili bilo kojeg konstitutivnog naroda.
Agencija ne može provesti istragu o djelima protesta, potpore ili neslaganja koji su organizirani i provedeni na zakonit način.

Članak 63.

Agencija nema ovlasti fizički prisiliti na suradnju niti ovlasti za uhićenje.

Članak 64.

Agencija se ne može baviti vojnim aktivnostima niti uvozom, izvozom, tranzitom ili posredovanjem u prodaji oružja ili vojne opreme.

Članak 65.

Unutarnje ustrojstvo i detaljna operativna pravila Agencije, kao i struktura subordinacije i naređivanja, utvrđuju se na takav način da se uvijek može utvrditi individualna odgovornost.

Članak 66.

Generalni direktor može ovlastiti uposlene da nose oružje tijekom izvršavanja dužnosti prikupljanja obavještajnih podataka ako postoji sumnja da je ugrožen život ili sigurnost uposlenih ili drugih osoba. Oružje se može koristiti i upotrijebiti samo u nužnoj obrani.
Uvjeti i način korištenja vatrenog oružja reguliraju se Pravilnikom o nošenju i uporabi vatrenog oružja koji donosi generalni direktor, a odobrava predsjedatelj i ministar sigurnosti.

Članak 67.

Agencija i druga tijela i institucije Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na, Državnu graničnu službu, SIPA-u, entitetska i županijska ministarstva unutarnjih poslova, poreske i carinske organe, Financijsku policiju, tijela Interpola za vezu, urede za suradnju s Međunarodnim tribunalom i vojne obavještajno-sigurnosne strukture, obvezni
su međusobno surađivati i pomagati jedni drugima u obnašanju svojih dužnosti i koordinirati aktivnosti u okviru njihovih ovlasti, sukladno zakonima i propisima vezanim za zaštitu izvora, metoda i ostalih povjerljivih informacija.
Generalni direktor može, uz odobrenje predsjedatelja, s institucijama Bosne i Hercegovine dogovoriti pružanje tajne obavještajne pomoći.
Generalni direktor može, uz odobrenje predsjedatelja i ministra vanjskih poslova, rasporediti uposlene u Agenciji da služe kao oficiri za vezu u veleposlanstvima Bosne i Hercegovine u inozemstvu, kada to bude potrebno radi ispunjavanja dužnosti Agencije sukladno ovom zakonu.

Članak 68.

Osobe koje smatraju da su njihova prava narušena radnjama ili propustima Agencije mogu se obratiti mjerodavnom sudu.
Svaka osoba u Bosni i Hercegovini može podnijeti priziv generalnom direktoru u svezi s radnjama Agencije.

Članak 69.

Agencija ne može tajnim sredstvima i metodama prikupljati obavještajne podatke o međunarodnim organizacijama ili nedomaćim tijelima koja su osnovana sukladno Okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini, osim sa svrhom sprečavanja prijetnji usmjerenih prema tim organizacijama i tijelima. Generalni direktor dužan je izvijestiti šefove spomenutih organizacija i tijela o svim takvim prijetnjama kao i Izvršni obavještajni odbor.

VII MEĐUNARODNA SURADNJA AGENCIJE

Članak 70.

U svrhu ispunjavanja svojih dužnosti sukladno ovom zakonu, Agencija može, uz odobrenje predsjedatelja, zaključivati sporazume sa sigurnosnim i obavještajnim agencijama stranih zemalja.
U svrhu ispunjavanja svojih dužnosti sukladno ovom zakonu, Agencija također može, uz odobrenje predsjedatelja, nakon njegove konzultacije s ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, zaključivati sporazume s institucijom strane države ili nekom međunarodnom organizacijom države ili nekom njezinom institucijom.
Predsjedatelj informira Sigurnosno-obavještajno povjerenstvo o postojanju takvih sporazuma.
Na temelju međunarodnih sporazuma, Agencija može surađivati sa stranim sigurnosnim i drugim odgovarajućim službama u svrhu razmjene podataka, zajedničkog obavljanja aktivnosti koje spadaju u djelokrug rada Agencije, i u svrhu uspostavljanja tehničke i obrazovne suradnje.

Članak 71.

Agencija može stranim obavještajnim i drugim odgovarajućim službama dostaviti podatke o građanima Bosne i Hercegovine samo na temelju informacija da građanin predstavlja opasnost po sigurnost Bosne i Hercegovine, države primatelja traženih podataka, ili opasnost širih razmjera po regionalnu ili globalnu sigurnost.
Agencija ne može dostaviti podatke vezane za građane sukladno prethodnom stavku, osim ako nema osnovane garancije da će primatelj podataka osigurati jednaku razinu zaštite koju su ti podaci imali u Bosni i Hercegovini.

VIII PRIKUPLJANJE INFORMACIJA

(a) Opće ovlasti

Članak 72.

Agencija je ovlaštena prikupljati, analizirati, čuvati i distribuirati obavještajne podatke mjerodavnim tijelima unutar Bosne i Hercegovine na način koji je u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, ovim zakonom i drugim relevantnim državnim zakonima.

Članak 73.

Agencija može prikupljati samo one informacije za koje se opravdano može pretpostaviti da su potrebne za obavljanje njezinih dužnosti nabrojanih u čl. 5. i 6. ovoga zakona.

Članak 74.

Tijekom istraga, čije je provedbe odobrio generalni direktor Agencije, Agencija ima ovlasti prikupljati informacije:
a) iz svih javno raspoloživih izvora;
b) od drugih tijela i institucija u Bosni i Hercegovini, koji su dužni udovoljiti zahtjevima Agencije osim u slučajevima kada im je to izričito zabranjeno zakonom;
c) mjerama fizičkog praćenja na javnim mjestima (tj. namjenskog i sustavnog promatranja sa svrhom prikupljanja informacija o konkretnim pitanjima koja
se tiču osoba ili objekata za koje se osnovano smatra da su uključeni u bilo koje aktivnosti ili u pripreme aktivnosti koje spadaju u djelokrug odgovornosti Agencije);
d) mjerama praćenja na mjestima koja nemaju javni karakter, s tim da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u čl. 77. i 78. ovoga zakona;
e) mjerama pretresa pokretne i nepokretne imovine, s tim da su ispunjeni uvjeti utvrđeni čl. 77. i 78. ovoga zakona;
f) mjerama praćenja elektronskih medija s tim da su ispunjeni uvjeti iz čl. 77. i 78. ovoga zakona; i
g) uporabom drugih izvora za koje se vjeruje da bi mogli osigurati informacije koje su potrebne Agenciji, s tim da su ispunjeni uvjeti iz članka 75. ovoga zakona.

Članak 75.

Suradnja s Agencijom, sukladno članku 74. točka g) ovoga zakona, na dragovoljnoj je osnovi.
Ako se moraju uzeti osobni podaci o osobi koja pruža informacije, ta osoba mora biti o tome obaviještena prije nego Agencija uzme njezinu izjavu. Takva obavijest može biti uskraćena samo zbog općeg javnog interesa koji spada u djelokrug odgovornosti Agencije.

b) Mjere tajnog prikupljanja informacija za koje je potrebno odobrenje generalnog direktora

Članak 76.

Kada generalni direktor smatra neophodnim u svrhu ispunjavanja dužnosti Agencije utvrđenih ovim zakonom, Agencija može:
a) prikupljati informacije držeći u tajnosti razloge za prikupljanje informacija zbog njihove sigurnosne naravi;
b) uspostaviti tajne kontakte s fizičkim osobama;
c) uspostaviti i koristiti informacijske sustave koji unapređuju prikupljanje podataka;
d) koristiti oblike operativnih obmana koji ne uzrokuju fizičke povrede niti narušavaju zdravlje;
e) pripremati i koristiti tajne dokumente za zaštitu uposlenih u Agenciji i fizičkih osoba koje s njima surađuju, kao i za prikrivanje sigurnosne naravi svrhe same operacije;
f) osnivati i održavati privremene organizacije radi prikupljanja tajnih podataka;
g) raspoređivati uposlene da rade kao tajni agenti u institucijama i tijelima sukladno članku 67. stavak 2. ovoga zakona.

c) Tajno prikupljanje podataka za koje je potrebna sudska ovlast

Članak 77.

Praćenje na mjestima koja nemaju javni karakter, praćenje komunikacija putem telekomunikacijskih i drugih oblika elektronskih uređaja, kao i pretres imovine bez pristanka vlasnika ili osobe koja privremeno zauzima tu imovinu, može se vršiti samo u slučajevima za koje je dobivena prethodna ovlast od predsjednika Suda Bosne i Hercegovine ili suca Suda Bosne i Hercegovine kojeg je odredio predsjednik Suda Bosne i Hercegovine.
Ako generalni direktor ima osnovane razloge da smatra da su mjere praćenja i pretresa iz ovog dijela potrebne Agenciji kako bi mogla provesti istragu o prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine, generalni direktor upućuje pismeni zahtjev sucu za dobivanje odobrenja za takva praćenja i pretrese.
Svi takvi zahtjevi moraju sadržavati sljedeće:
1) Vrstu komunikacije za koju se predlaže uporaba mjera prisluškivanja, vrstu informacija, evidencija, dokumenata ili stvari koje su predložene za
prikupljanje, i sredstva koja će u tu svrhu biti upotrijebljena;
2) Ime osobe ili osoba koje su predložene kao predmet praćenja ili pretresa;
3) Opći opis mjesta ili mjesta koja se predlažu za vršenje praćenja ili pretresa, ako je moguće dati opći opis takvog mjesta;
4) Informacija kojom se obrazlaže opravdanost primjene mjera praćenja ili pretresa kako bi omogućila Agenciji da provede istragu o prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine;
5) Izjava da se tražene informacije ne mogu prikupiti u potrebnom vremenskom razdoblju niti na jedan drugi način;
6) Rok ne dulji od 60 dana na koji se traži važenje naloga;
7) Informacija o svim ranijim zahtjevima koji su podneseni u svezi s osobom ili mjestom koje je predmet praćenja ili pretresa, nadnevak kada je zahtjev podnesen, ime suca kome je upućen i odluka suca o tom zahtjevu.
Sudac donosi odluku u roku od 48 sati nakon podnošenja zahtjeva. Nije moguće uložiti priziv protiv ove odluke.
Građanin Bosne i Hercegovine koji je bio predmet praćenja ili prisluškivanja treba, nakon okončanja praćenja ili prisluškivanja, biti obaviješten o poduzetim mjerama najdulje u roku od 30 dana nakon okončanja postupka.
Prilikom primjene mjera tajnoga praćenja i pretresa sukladno ovom članku, Agencija koristi što ne nametljivije tehnike koje su joj na raspolaganju.

Članak 78.

Nalog mora sadržavati:
a) vrstu komunikacije koja se namjerava prisluškivati, vrstu informacija, evidencija, dokumenata ili stvari koje se moraju prikupiti, te ovlasti koje će se primijeniti u te svrhe;
b) imena osoba ili osobe za čije praćenje je nalog izdan;
c) opći opis mjesta ili mjesta na kojima se nalog treba izvršiti ako se takav opis može dati; i
d) rok važenja naloga.
Kada to smatra odgovarajućim, sudac također može propisati određene uvjete za izvršavanje naloga.
Nalog ne može biti odobren za razdoblje dulje od 60 dana.
U opravdanim slučajevima, sudac može produljiti važnost naloga na dodatna razdoblja od po 30 dana ako je uvjeren da je nalog i dalje potreban.
Izuzetno od odredaba članka 77. ovoga zakona i prethodnog stavka ovoga člana, uporabu ovih mjera može odobriti generalni direktor uz suglasnost predsjedatelja, ako bi odgađanje prouzročilo nepopravljivu štetu po sigurnost Bosne i Hercegovine.
Nakon što odobri uporabu tih mjera, generalni direktor mora odmah izvijestiti suca, koji poduzima odgovarajuće radnje kako bi potvrdio odobrenje ili obustavio prikupljanje informacija, sukladno ovom zakonu.

Članak 79.

Tajno prikupljanje podataka odmah se obustavlja:
a) Kada je ostvaren cilj koji je postavljen u nalogu;
b) Kada se iz njihove daljnje uporabe ne očekuju dodatni rezultati;
c) Kada je postavljeni rok za završetak istekao bez produljivanja; ili
d) Kada je tajno prikupljanje podataka nezakonito iz bilo kog razloga.
Generalni direktor osigurava da se podaci koji su prikupljeni na način koji nije u skladu s ovim zakonom odmah unište. U takvim slučajevima, generalni direktor će o tome izvijestiti predsjedatelja i glavnog inspektora i pokrenuti stegovni postupak protiv onoga koji je postupio oprečno zakonu.

Članak 80.

Sudac je pod obvezom čuvanja tajnosti informacija do kojih dođe prema članku 77. ovoga zakona.

IX UPRAVLJANJE PODACIMA

Članak 81.

Zakon o zaštiti osobnih podataka Bosne i Hercegovine ne primjenjuje se na osobne podatke koje prikuplja i obrađuje Agencija.

Članak 82.

Osobni podaci, koji se prikupljaju prema ovom zakonu, moraju:
a) biti pohranjeni u opravdanu svrhu prema ovom zakonu i ne smiju se koristiti na način koji je u opreci s tom svrhom;
b) biti ažurirani kada je to potrebno;
c) biti sačuvani u obliku koji omogućava identifikaciju predmetnih podataka ne dulje nego što je potrebno radi svrhe u koju su podaci pohranjeni i
d) biti proslijeđeni prema principu "potrebno znati" i kada je to utvrđeno ovim zakonom.

Članak 83.

Zabranjeno je prikupljanje informacija o osobama samo na temelju njihova nacionalnog ili rasnog podrijetla, vjerskih uvjerenja, seksualnog ponašanja ili političkih uvjerenja, članstva u određenom pokretu ili organizaciji koja nije propisana zakonom.

Članak 84.

Radi zaštite obavještajnih podataka o osobama čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a koji se čuvaju u automatiziranim datotekama, poduzimaju se odgovarajuće sigurnosne mjere kako bi se obavještajni podaci zaštitili od slučajnog ili neovlaštenog uništavanja, brisanja, kao i od neovlaštenog pristupa, mijenjanja ili distribucije.

Članak 85.

Agencija čuva informacije koliko god je to potrebno za obavljanje njezinih zadataka.
Agencija u redovitim intervalima preispituje postoji li potreba za daljnjim pohranjivanjem s obzirom na točnost informacija i opravdanost daljnjeg pohranjivanja.
Postupak pohranjivanja i preispitivanja uređuje se propisom koji donosi generalni direktor.

Članak 86.

Generalni direktor Agencije odgovoran je za uspostavu i provedbu efikasnog sustava klasifikacije informacija za Agenciju.
Generalni direktor donosi propise kojima se utvrđuju mjere za zaštitu povjerljivih informacija kao i odgovornosti uposlenih u Agenciji u svezi sa zaštitom povjerljivih informacija.

Članak 87.

Informacije koje Agencija čuva i koje su označene kao povjerljive ili tajne mogu se otkriti samo uz odobrenje generalnog direktora Agencije. Generalni direktor može zamjeniku generalnog direktora dati ovlasti za donošenje odluke u svezi s pojedinim kategorijama otkrivanja.
Ako je informacija označena kao povjerljiva zato što sadrži osobne podatke, otkrivanje se može odobriti samo ako je izričito predviđeno zakonom ili ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
a) osoba o kojoj se radi dala je suglasnost za otkrivanje;
b) otkrivanje je od vitalnog interesa za osobu o kojoj se radi; ili
c) otkrivanje je nužno zbog općeg javnog interesa koji spada u djelokrug Agencije.

Članak 88.

U svakom zahtjevu za otkrivanje informacija mora biti naveden organ ili osoba koja podnosi zahtjev, kao i razlog traženja informacija.
Otkrivena informacija ne smije se koristiti u svrhe koje nisu navedene u zahtjevu za otkrivanje informacija.

Članak 89.

Evidencije, spisi i arhiva Agencije ne smiju sadržavati informacije koje ne spadaju u djelokrug Agencije. Ako Agencija dođe u posjed takvih informacija, ona ih bez odgađanja uništava.

Članak 90.

Generalni direktor prosljeđuje informacije u svezi s ozbiljnim prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine dužnosnicima navedenim u članku 6. ovoga zakona i drugim mjerodavnim tijelima i institucijama bez nepotrebnog odgađanja.
Ako Agencija dobije informacije u svezi s nezakonitim aktivnostima koje su izvršene ili za koje postoji vjerovatnoća da će biti izvršene, o tim informacijama izvješćuje mjerodavno tužiteljstvo, istražne organe i druga relevantna tijela.

Članak 91.

Agencija je dužna izvijestiti građanina, na njegov pisani zahtjev, jesu li pokrenute mjere prikupljanja podataka protiv njega i vodi li Agencija evidenciju koja sadrži njegove osobne podatke i da mu, na njegov zahtjev, tu dokumentaciju o prikupljenim podacima stavi na uvid. Ta evidencija ne smije sadržavati informacije o pripadnicima Agencije koji su poduzeli mjere prikupljanja podataka vezanih za treće osobe.
Agencija mora dati tražene informacije, odnosno dopustiti uvid u dokumente navedene u stavku 1. ovoga članka u roku od 60 dana od dana primanja zahtjeva.
Agencija može biti oslobođena obveze iz stavka 1. ovoga članka ako:
1. takva informacija može ugroziti obavljanje zadataka Agencije;
2. takva informacija može ugroziti sigurnost izvora ili druge osobe.
U slučajevima kada generalni direktor oslobodi Agenciju od primjene odredaba iz stavka 1. ovoga članka, on donosi odluku u kojoj navodi razloge utvrđene u stavku 3. ovoga članka.
Generalni direktor izvješćuje glavnog inspektora o svim takvim odlukama, koje se čuvaju u arhivi Agencije.
Građani se mogu žaliti na takvu odluku prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini.

X FINANCIRANJE AGENCIJE

Članak 92.

Sredstva koja se osiguravaju u proračunu Bosne i Hercegovine za potrebe Agencije mogu se koristiti za sve svrhe sukladno propisima koji uređuju javne rashode, osim ako nije drugačije propisano ovim zakonom ili propisom koji donosi Vijeće ministara.

Članak 93.

Planiranje i podnošenje izvješća o trošenju sredstava dodijeljenih Agenciji obavlja se na način koji štiti obavještajne operacije, izvore, metode i operativne mjere Agencije.

XI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 94.

Agencija se osniva i počinje s radom 1. svibnja 2004.

Članak 95.

Vijeće ministara, u dogovoru s vladama Federacije i Republike Srpske, kada je to odgovarajuće, osigurava odgovarajući prostor za potrebe Agencije, kako za sjedište tako i za organizacijske jedinice izvan sjedišta, na dan iz prethodnoga članka ili prije tog nadnevka.

Članak 96.

Civilne obavještajno-sigurnosne službe, koje su radile u Bosni i Hercegovini prema zakonima Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, prije stupanja na snagu ovoga zakona, ukidaju se od 1. svibnja 2004.

Članak 97.

Prva imenovanja generalnoga direktora, zamjenika generalnoga direktora i glavnog inspektora vrše se na razdoblje od dvije godine. Ove se osobe mogu kandidirati za ponovno imenovanje na redoviti mandat od četiri godine.
Na prva imenovanja pojedinaca nabrojanih u prethodnom stavku ne primjenjuju se odredbe Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine, članak 19. stavak 4. 2. ovoga zakona niti članak 25. stavak 1. ovoga zakona.
Izuzetno od odredaba članka 94. ovoga zakona, u roku od 10 dana od stupanja na snagu ovoga zakona, predsjedatelj će sa zamjenicima predsjedatelja Vijeća ministara i konzultacijama s Predsjedništvom BiH i Sigurnosno-obavještajnom komisijom, dostaviti imena kandidata za svaku od gore navedenih dužnosti Vijeću ministara.
U roku od 10 dana od prijema imena ovih kandidata Vijeće ministara donosi odluku o njihovu imenovanju.

Članak 98.

Od 1. svibnja 2004. stavlja se izvan snage Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 21/98, 17/99) i Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/02).
Sukladno čl.12,13. i 16. ovoga zakona, do 31.3.2005, Izvršni obavještajni odbor obavljat će dužnost predsjedatelja propisanu člankom 10. ovoga zakona.
Izvršni obavještajni odbor neće, bilo kolektivno ili svaki član pojedinačno, davati instrukcije ili na bilo koji način usmjeravati generalnog inspektora, generalnog direktora ili bilo kojeg uposlenog u Agenciji, osim onog što je predviđeno člankom 10.
Izvršni odbor usvajat će specifična pravila i procedure za obavljanje svojih ovlasti iz ovoga članka.
Agencija može odlučiti da, do usvajanja odgovarajućih propisa utvrđenih ovim zakonom, primjenjuje ranije važeće propise o prikupljanju obavještajnih informacija u mjeri u kojoj ti propisi nisu u opreci s ovim zakonom. Ovi propisi ne mogu se primjenjivati dulje od šest mjeseci nakon osnivanja Agencije.

Članak 99.

Od 1. svibnja 2004. uposleni iz ranijih obavještajnih službi postaju uposleni u Agenciji i na njih se primjenjuju odredbe iz Poglavlja V. ovoga zakona pod nazivom "Osoblje Agencije". Odredbe članka 44. stavak 1.(a) ili članka 55. ovoga zakona ne primjenjuju se na uposlene sve dok generalni direktor ne donese konačnu odluku o njihovu statusu i zasnivanju radnog odnosa u Agenciji, nakon procesa provjere predviđenog u članku 101. ovoga zakona u roku od 90 dana.
Uposleni u Agenciji s višom školskom spremom, koji su ranije raspoređeni na radno mjesto za koje je potrebna visoka školska sprema, ne mogu ostati na tom mjestu dulje od dvije godine od osnivanja Agencije.
Generalni direktor, uz odobrenje Vijeća ministara, utvrđuje strukturu plaćanja otpremnine za uposlene u Agenciji čiji je radni odnos u Agenciji prestao prema odluci generalnog direktora donesenoj nakon postupka provjere.
U smislu ovoga zakona i zbog prelaska uposlenih s razine Federacije i Republike Srpske na državnu razinu, uposleni iz ranijih obavještajnih službi ne mogu dobiti otpremnine do donošenja konačne odluke o njihovu statusu i zasnivanju radnog odnosa u Agenciji nakon završetka postupka provjere iz članka 101. ovoga zakona.
Nakon donošenja konačne odluke o statusu i zasnivanju radnog odnosa u Agenciji, za sve uposlene ranijih obavještajnih službi, generalni direktor ocijenit će je li struktura uposlenih u Agenciji generalno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva te o tome informirati Vijeće ministara, i ako to bude potrebno, napraviti plan koji sadrži postepene korektivne mjere za poboljšanje zastupljenosti pojedinih konstitutivnih naroda i osoba iz reda Ostalih unutar Agencije. U takvim će slučajevima generalni direktor o tome izvijestiti predsjedatelja Vijeća ministara i Izvršni obavještajni odbor.

Članak 100.

U roku od 60 dana od dana imenovanja generalnoga direktora i zamjenika generalnoga direktora, generalni direktor priprema, u konzultacijama sa zamjenikom generalnoga direktora, organizacijski plan Agencije kojim se utvrđuju mjere neophodne za ispunjavanje uvjeta ovoga zakona, posebno u svezi s organizacijskom strukturom Agencije, kao i racionalizacijom osoblja u sjedištu i organizacijskim jedinicama Agencije.
Generalni direktor, preko predsjedatelja, dostavlja Plan Vijeću ministara na odobrenje, a postupak odobravanja izvršit će se u roku od 30 dana od dana dostavljanja Plana.
Plan se zasniva na sveobuhvatnoj analizi sredstava, tehničkih i kadrovskih resursa potrebnih Agenciji za izvršenje dužnosti prema ovom zakonu.

Članak 101.

Predsjedatelj, na prijedlog generalnog direktora, imenuje jedno ili više povjerenstava za provjeru, od kojih se svako sastoji od četiri uposlena u Agenciji i jedne osobe iz Obavještajno-sigurnosno-savjetodavne službe iz članka 11. stavak 2. ovoga zakona. Povjerenstvo(a) za provjeru ima odgovornost utvrditi ispunjavaju li uposleni u Agenciji uvjete za prijem u
radni odnos u Agenciju utvrđene u Poglavlju V. ovoga zakona, kao i druge kriterije koje je utvrdio generalni direktor, a odobrilo Vijeće ministara.
Prije osnivanja Povjerenstva za provjeru prema prethodnom stavku, generalni direktor, zamjenik generalnog direktora i glavni inspektor vrše provjeru članova Povjerenstva koji su uposleni u Agenciji kako bi utvrdili da oni ispunjavaju uvjete za prijem u radni odnos u Agenciju, utvrđene u Poglavlju
V. ovoga zakona, kao i druge kriterije koje je utvrdio generalni direktor, a odobrilo Vijeće ministara.

Članak 102.

Od 1. svibnja 2004, kada generalni direktor smatra da to odgovara potrebama Agencije, Agencija može izravno koristiti, kontrolirati i na drugi način raspolagati cjelokupnom pokretnom i nepokretnom imovinom ranijih obavještajnih službi, pravima i obvezama ranijih obavještajnih službi, kao i predmetima u zakonskom vlasništvu ranijih sigurnosno-obavještajnih službi, uključujući arhivsku građu, spise i druge dokumente.
U roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga zakona, generalni direktor organizira popis kompletne pokretne i nepokretne imovine i obligacijskih prava ranijih obavještajnih službi. U roku od šest mjeseci generalni direktor priprema plan za prijenos prava na Agenciju, kada je to potrebno u svrhu osiguranja efikasnog rada Agencije. Generalni direktor dostavlja taj plan Vijeću ministara na odobrenje, a postupak odobravanja izvršit će se u roku od 30 dana od dana dostave.
Osim ako nije drugačije predviđeno u gore navedenom planu, vlada svakog entiteta je i dalje odgovorna za dugove, zaduženja i ostale obveze svoje ranije obavještajne službe. Vlade entiteta neće tražiti odštetu od Bosne i Hercegovine ili Agencije u pogledu takvih dugova, zaduženja i drugih obveza.
U roku od 60 dana nakon što Vijeće ministara odobri plan, generalni direktor priprema nacrt okvirnog sporazuma za prijenos imovinskih prava ranijih sigurnosno-obavještajnih službi, kada to bude potrebno, koji će zaključiti Vijeće ministara i vlade Federacije i Republike Srpske.
U prijelaznom razdoblju do zaključivanja gore navedenog okvirnog sporazuma, pravni status te imovine može biti promijenjen samo pismenim odobrenjem Vijeća ministara na prijedlog generalnog direktora.

Članak 103.

Vijeće ministara, na prijedlog generalnog direktora, donosi sve dodatne upute ili odluke potrebne kako bi se osigurala efikasna provedba članka 102. ovoga zakona i, na zahtjev predsjedatelja, imenuje jednog ili više arbitara, kada je potrebno, u svrhu rješavanja konkretnih problema.

Članak 104.

U razdoblju od stupanja na snagu ovoga zakona do 1. svibnja 2004, iz državnog proračuna osigurat će se odgovarajuća sredstva kojim bi se generalnom direktoru, zamjeniku generalnog direktora i glavnom inspektoru, imenovanim prema članku 97. ovoga zakona, omogućilo da obavljaju zadatke vezane za tranziciju ranijih sigurnosno-obavještajnih službi Federacije i Republike Srpske.
Ministar financija i trezora zasebno dostavlja prijedlog proračuna Agencije za 2004. na usvajanje kako bi se osiguralo da prijedlog proračuna bude usvojen do 1. svibnja 2004.
Sukladno usvojenom proračunu Agencije, Federacija Republika Srpska izvršit će trans fer sredstava za rad Agencije.
U slučaju da se godišnji proračun za institucije Bosne i Hercegovine za 2005. ne usvoji do 1. prosinca 2004, ministar financija i trezora zasebno dostavlja prijedlog proračuna Agencije na usvajanje kako bi se osiguralo da prijedlog proračuna bude usvojen do 1.siječnja 2005. Sukladno usvojenom proračunu Agencije, Federacija i Republika Srpska izvršit će trans fer sredstava za rad Agencije.

Članak 105.

Postupak provedbe sigurnosne provjere, zaštite povjerljivih podataka, kao i procedura parlamentarnog nadzora u cjelini bit će regulirani posebnim zakonima koje je dužno pripremiti Vijeće ministara i uputiti u parlamentarnu proceduru u roku od tri mjeseca nakon uspostave Agencije.

Članak 106.

Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Agencije pripremit će se u roku od 30 dana od dana imenovanja generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora i donijeti 15 dana od dana njegova podnošenja Vijeću ministara.
Svi drugi pravilnici i propisi utvrđeni ovim zakonom donijet će se u roku od šest mjeseci nakon uspostave Agencije.

Članak 107.

Dvije godine poslije stupanja na snagu ovoga zakona predsjedatelj će pokrenuti istragu koja će ispitati inter alia jesu li narušena prava bilo kojeg konstitutivnog naroda u primjeni ovoga zakona.
Ne kasnije od šest mjeseci od dana kada je predsjedatelj obvezan pokrenuti istragu iz stavka 1. ovoga člana, predsjedatelj će dostaviti na usvajanje Vijeću ministara izvješće o nalazima istrage. Izvješće će uključivati inter alia preporuke i mjere koje bi mogle biti potrebne.
Vijeće ministara usvojit će izvješće o implementaciji ovoga zakona iz stavka 1. ovoga članka sukladno članku 18. Zakona o Vijeću ministara BiH.

Članak 108.

Ovaj se zakon objavljuje u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike Srpske".

Članak 109.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH".


PSS BiH broj 22/04
22. ožujka 2004. godine
Sarajevo

Predsjedatelj Predstavničkog doma  Parlamentarne skupštine BiH  dr. Nikola Špirić, s.r.

Predsjedatelj Doma naroda  Parlamentarne skupštine BiH  Mustafa Pamuk, s.r.

Povratak na početak stranice

 

 

VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU

Koristeći se ovlastima povjerenima Visokome predstavniku člankom V Dodatka 10. (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, po kojemu je Visoki predstavnik konačna vlast u zemlji glede tumačenja toga Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora, i posebice uzimajući u obzir članak II, 1., d. toga Sporazuma, po kojemu Visoki predstavnik "pruža pomoć, kada to ocijeni prijeko potrebnim, u pronalaženju rješenja za sve poteškoće u svezi provedbe civilnoga dijela Mirovnog ugovora";
Pozivajući se na stavak XI, 2. Zaključaka Vijeća za prove - dbu mira koje se sastalo u Bonnu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojem je Vijeće za provedbu mira pozdravilo nakanu Visokoga predstavnika da uporabi svoju konačnu vlast u zemlji glede tumačenja Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora, kako bi olakašao rješavanje bilo koje takve poteškoće "donošenjem obvezujućih odluka, kada procijeni da je to prijeko potrebno" o određenim pitanjima, uključujući (sukladno točki c. stavka XI, 2) i "mjere radi osiguranja provedbe Mirovnoga sporazuma na cijelom području Bosne i Hercegovine i njenih entiteta";
Prisjećajući se članka III.5 (a) Ustava Bosne i Hercegovine kojim se utvrđuje da će "Bosna i Hercegovina preuzeti nadležnost u", između ostalog, stvarima "koje su potrebne za oču va nje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke neovi - snosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine";
Prisjećajući se dalje stavka 10. kominikea Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira sa Konferencije održane u Sarajevu u periodu od 31. ožujka do 1. travnja 2004. godine u kojem su politički direktori "izrazili svoju nadu da će novo rukovodstvo Agencije biti što prije imenovano";
Imajući u vidu Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 12/04) kojim se zahtijeva da Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine "počne sa radom 1. svibnja 2004. godine";
Konstatirajući naročito da je za rad Agencije potreban generalni direktor, zamjenik generalnog direktora i glavni inspektor kako bi se osiguralo unutarnje rukovođenje i kontrola;
Konstatirajući dalje da proces imenovanja gore narečenih dužnosnika neće biti završen do 1. svibnja 2004. godine;
Vodeći računa o tome da osiguravanje poštivanja međuna - rodno priznatih ljudskih prava u Bosni i Hercegovini u radu Agencije uključujući prava iz Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i njenih protokola zahtijeva pravilno unutarnje rukovođenje i kontrolu.
Uzimajući u obzir i imajući na umu sve gore navedeno, Visoki predstavnik donosi slijedeću

ODLUKU

KOJOM SE DONOSI ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNOJ AGENCIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Članak 1.

U članku 94, 96, 98, 99, 102. i 104, riječi "1. svibnja 2004. godine" se zamjenjuju riječima "1. lipnja 2004. godine".

Članak 2.

Ova Odluka stu pa na snagu odmah i odmah se objavljuje u "Službenom glasniku BiH".

Broj 209/04  1. svibnja 2004. godine  Sarajevo

Visoki predstavnik  Paddy Ashdown, s. r.

Povratak na početak stranice

 

 

PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE

Na temelju članka IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 81. sjednici Zastupničkoga doma, održanoj 20. lipnja 2006, i na 60. sjednici Doma naroda, održanoj 7. srpnja 2006, usvojila je

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNOJ AGENCIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Članak 1.

U Zakonu o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 12/04 i 20/04) u članku 1. u stavku 1. iza riječi "analiziranje" dodaje se zarez i riječ "obradu". U članku 1. u stavku 2. iza riječi "Ustava" dodaju se riječi: "i zakona".

Članak 2.

U članku 5. u stavku 1. iza riječi "analiziranje" dodaje se zarez i riječ "obradbu". U članku 5. u stavku 2. riječ "uključujući" zamjenjuje se riječima: "a naročito".

Članak 3.

U članku 6. stavku 4. iza riječi "Agenciji" dodaju se riječi: "ili osoba koje mogu biti izvor Agenciji". U članku 6. iza stavka 4. dodaju se novi st. 5. i 6. koji glase: "Agencija je odgovorna i za provedbu sigurnosnih provjera i ostalih aktivnosti koje su joj dane u nadležnost Zakonom o zaštiti tajnih podataka ("Službeni glasnik BiH", broj 54/05). Agencija prikuplja strateške vojne podatke i obavlja protuobavještajne aktivnosti, kako je propisano Zakonom o obrani Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05)." U članku 6. u stavku 7. riječ "povjerljive" zamjenjuje se riječju "tajne".

Članak 4.

U članku 7. u stavku 1. u alineji 5. riječi: "obavještajne politike" zamjenjuju se riječima: "obavještajno-sigurnosne politike".

Članak 5.

U članku 8. u alineji 1. riječi: "sigurnosno-obavještajnoj politici" zamjenjuju se riječima: "obavještajno-sigurnosnoj politici". U alineji 5. na kraju rečenice točka se zamjenjuje točkom i zarezom i iza alineje 5. dodaje se nova alineja 6, koja glasi: "6. odobrava Pravilnik o postupku obavljanja sigurnosnih provjera propisanih Zakonom o zaštiti tajnih podataka."

Članak 6.

U članku 9. riječi: "sigurnosno-obavještajne politike" zamjenjuju se riječima: "obavještajno-sigurnosne politike".

Članak 7.

U članku 11. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: "Obavještajno-sigurnosno-savjetodavnom službom upravlja tajnik kojeg imenuje predsjedatelj. Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, tajnik nije državni službenik i na njega se primjenjuju odredbe Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05 i 2/06) koje reguliraju sta tus savjetnika."

Članak 8.

U članku 17. riječi: "u pogledu tajnih podataka o službenim, vojnim ili državnim tajnama" zamjenjuju se riječima: "u pogledu tajnih podataka".

Članak 9.

U članku 18. u stavku 2. na kraju rečenice iza riječi "Agencija" dodaju se riječi: "i dobivaju dozvolu za pristup tajnim podacima na način utvrđen Zakonom o zaštiti tajnih podataka". Ostali dio teksta stavka briše se. U članku 18. stavak 3. mijenja se i glasi: "U slučajevima kada se, sukladno Zakonu o zaštiti tajnih podataka, odbije izdavanje dozvole kandidatu, kandidat može pokrenuti žalbeni postupak propisan Zakonom o zaštiti tajnih podataka. Kandidat o čijoj žalbi raspravlja Sigurnosno-obavještajno povjerenstvo izuzima se iz rada Povjerenstva dok traje žalbeni postupak, odnosno do donošenja konačne odluke o izdavanju dozvole sukladno Zakonu o zaštiti tajnih podataka."

Članak 10.

U članku 19. u stavku 4. alineja 2. mijenja se i glasi: "održavati raspravu o imenovanju generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora i glavnog inspektora Agencije, te davati mišljenje o tim imenovanjima".

Članak 11.

U članku 22. u stavku 1. riječi: "službenih tajni" zamjenjuju se riječima: "tajnih podataka". U članku 22. u stavku 2. u prvoj rečenici iza riječi "tajne" točka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: "uz suglasnost ovlaštene osobe za određivanje tajnosti podataka".

Članak 12.

U članku 23. u stavku 1. riječi: "povjerljivih informacija" zamjenjuju se riječima: "tajnih podataka". U članku 23. u stavku 2. riječ "povjerljivom" zamjenjuje se riječju "tajnom".

Članak 13.

U članku 28. točka b) briše se, u točki c) riječ "povjerljivosti" zamjenjuje se riječju "tajnosti", a u točki o) riječ "općim" zamjenjuje se riječju "posebnim".

Članak 14.

U članku 32. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: "Prijedlog imenovanja glavnog inspektora utvrđuje pred - sje datelj Vijeća ministara na temelju konsultacija sa svojim zamjenicima, članovima Predsjedništva BiH i Zajedničkim sigurnosno-obavještajnim povjerenstvom Parlamentarne skupštine BiH". U članku 32. stavku 3. riječi: "državne, vojne ili službene tajne" zamjenjuju se riječima: "tajnog podatka". Članak 15. U članku 33. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: "Vijeće ministara donijet će propis o načinu i postupku vršenja nadležnosti glavnog inspektora iz stavka 1. ovoga članka."

Članak 16.

U članku 38. u stavku 2. riječ "opisom" zamjenjuje se riječju "nazivom".

Članak 17.

U članku 39. u stavku 1. riječi: "Obavještajno-sigurnosno-savjetodavne službe i Ministarstva sigurnosti" zamjenjuju se riječju "Agencije". U članku 39. u stavku 2. iza riječi "direktoru", riječ "i" zamjenjuje se "zarezom", iza riječi "zamjeniku" dodaju se riječi: "i glavnom inspektoru".

Članak 18.

U članku 40. u stavku 1. točka e) briše se. U članku 40. u stavku 5. riječ "službu" zamjenjuje se riječju "Agenciju".

Članak 19.

U članku 41. na početku rečenice, riječi: "Konačnu odluku" zamjenjuju se riječima: "Konačno rješenje".

Članak 20.

U članku 44. u stavku 1. u točki a) riječi: "po ugovoru o djelu" zamjenjuju se riječima: "na određeno vrijeme". U članku 44. iza stavka 1. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase: "Uposlenici Agencije na radnim mjestima koja uključuju obavljanje operativnih aktivnosti imaju pravo na staž osiguranja u uvećanom trajanju, tako da se svakih 12 mjeseci efektivnog rada u Agenciji obračunava kao 16 mjeseci staža osiguranja. Popis radnih mjesta utvrđuje Vijeće ministara na prijedlog generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora i glavnog inspektora. Uposlenicima Agencije kojima nedostaje najviše tri godine staža do stjecanja zakonskih uvjeta za umirovljenje, ne može prestati radni odnos u Agenciji zbog prekobrojnosti."

Članak 21.

Iza članka 47. dodaje se novi članak 47.a, koji glasi: "Članak 47.a. Uposlenici Agencije mogu se uputiti u or gan državne uprave, instituciju, agenciju ili pravnu osobu radi obavljanja aktivnosti sukladno ovom Zakonu ili sporazumu iz članka 67. ovoga Zakona. Tijela odnosno pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu uputiti u Agenciju svoje uposlenike radi obavljanja aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka. Odluku o upućivanju uposlenika Agencije i prijamu uposlenika iz stavka 2. ovoga članka donosi generalni direktor na temelju sporazuma s rukovoditeljem tijela iz stavka 1. ovoga članka, koji odobrava predsjedatelj. Sporazum iz stavka 3. ovoga članka detaljnije uređuje odnose i koordinaciju između Agencije i tijela, odnosno pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka, prava i dužnosti uposlenika iz stavka 2. ovoga članka te administrativna i druga pitanja od važnosti."

Članak 22.

U članku 59. stavak 1. mijenja se i glasi: "Uposlenici Agencije stegovno odgovaraju zbog povreda službenih dužnosti utvrđenih ovim Zakonom i podzakonskim aktima Agencije." U članku 59. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2, koji glasi: "Povrede službene dužnosti su teže i lakše. Sankcija za težu povredu službene dužnosti je stegovna kazna, a za lakšu povredu stegovna mjera." U članku 59. u stavku 2. riječi: "Pod 'povredom službenih dužnosti' podrazumijeva se" zamjenjuju se riječima: "Teže povrede službene dužnosti su". Točka b) mijenja se i glasi: "odavanje tajnog podatka protivno Zakonu o zaštiti tajnih podataka ili drugim zakonima i propisima". Na kraju točke i) točka se zamjenjuje točkom i zarezom i dodaje nova točka j), koja glasi: "j) najmanje tri lakše povrede službene dužnosti počinjene tijekom jedne kalendarske godine." U članku 59. iza stavka 3. dodaje se novi stavak koji glasi: "Lakše povrede službene dužnosti utvrđuju se Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti." U članku 59. u stavku 4. iza riječi "odgovornost" dodaje se zarez i riječi: "vrste sankcija i nadležnosti za izricanje sankcija", a riječi: "precizirano je" zamjenjuju se riječima: "precizirani su".

Članak 23.

U članku 60. u stavku 1. točka c) mijenja se i glasi: "ispunjavanje zakonskih uvjeta za umirovljenje".

Članak 24.

U članku 62. u stavku 2. riječi: "provesti istragu" zamjenjuju se riječima: "provesti aktivnosti iz članka 76. ovoga Zakona".

Članak 25.

U članku 67. u stavku 1. riječi: "povjerljivih informacija" zamjenjuju se riječima: "tajnih podataka". U članku 67. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2, koji glasi: "Suradnja i pomoć iz stavka 1. ovoga članka može se detaljnije uspostaviti i propisati sporazumom između tijela i institucija Bosne i Hercegovine iz stavka 1. ovoga članka. Sporazumom se mogu uspostaviti tijela za suradnju te propisati njihov sastav, zadaće, nadležnosti, administrativna i druga pitanja."

Članak 26.

U članku 72. iza riječi "analizira" dodaje se zarez i riječ "obrađuje".

Članak 27.

U članku 74. na početku rečenice, riječ "istraga" zamjenjuje se riječju "operacija", a u točki b) riječi: "koji su dužni udovoljiti zahtjevima Agencije" zamjenjuju se riječima: "neposrednim pristupom bazi podataka".

Članak 28.

U članku 75. u stavku 1. iza riječi "osnovi" dodaju se riječi: "i predstavlja tajni podatak sukladno Zakonu o zaštiti tajnih podataka".

Članak 29.

U članku 77. u stavku 2. riječ "istragu" zamjenjuje se riječju "istraživanje". U članku 77. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4, koji glasi: "Poduzeća koja obavljaju prijenos podataka dužna su Agenciji omogućiti provedbu odobrenih radnji iz ovoga članka." U članku 77. stavak 5. mijenja se i glasi: "Građanin Bosne i Hercegovine koji je bio predmetom praćenja ili prisluškivanja treba, nakon okončanja praćenja ili prisluškivanja, biti obaviješten o poduzetim mjerama, osim ukoliko bi takva informacija mogla ugroziti okončanje zadaća Agencije ili okončanje postupka pred nadležnim tijelima."

Članak 30.

U članku 86. u stavku 2. riječi "povjerljivih informacija" zamjenjuju se riječima: "tajnih podataka".

Članak 31.

U članku 87. u stavku 2. riječ "povjerljiva" zamjenjuje se riječju "tajna". U članku 87. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3, koji glasi: "Kao izuzetak od odredbe stavka 1. ovoga članka, za otkrivanje informacija stupnja VRLO TAJNO i tajnih podataka o evidenciji suradnika potrebna je i suglasnost predsjedatelja Vijeća ministara."

Članak 32.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH".

PSBiH broj 328/06
7. srpnja 2006. godine
Sarajevo

Predsjedatelj Predstavničkog doma  Parlamentarne skupštine BiH  Martin Raguž, v.r.

Predsjedatelj Doma naroda  Parlamentarne skupštine BiH  Goran Milojević, v.r.

Povratak na početak stranice